Sefer Yetzirah - Kocka Univerzuma (SR) PDF

Preview

Summary

Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma Christopher P. Benton Prevela i priredila Jelena Lilit Šljukić Elektronska verzija distribuirana preko kabalističkog sajta www.svetakabala.me Copyright © Jelena Lilit Šljukić 2 Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma i Pojava Drveta ţivota Riječ Kabala, koja se često korist...

Description

Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

Christopher P. Benton

Prevela i priredila Jelena Lilit Šljukić

Elektronska verzija distribuirana preko kabalističkog sajta www.svetakabala.me Copyright © Jelena Lilit Šljukić

2

Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma i Pojava Drveta ţivota Riječ Kabala, koja se često koristi da označi korpus Jevrejskog misticizma i koja doslovno znači primiti ima gematriju 1 137. Ako momentalno obratimo paţnju na Ponovljeni Zakon 8:3 pronaći ćemo veoma blizak stih: “Čovjek ne ţivi o samom hljebu, već od svake riječi koja izlazi iz usta Gospodnjih” Riječ koja je upotrijebljena za riječ u ovom stihu nije uobičajena Hebrejska riječ devar kako bi se moglo očekivati, već se umjesto toga susrećemo sa riječju motzah (mem-vav-tzaddi-aleph) što znači iskaz. Riječ ne samo da se osvrće na deset zapovijesti sa kojima je Gospod, rečeno je, stvorio svijet2, već takoĎe ima brojčanu vrijednost 137, isto kao Kabala. Shodno tome, za mene, ovaj stih predstavlja saţetak esencije Kabale. Drugim riječima, Kabalom se pokušavaju shvatiti značenja i procesi iza Boţijeg stvaranja univerzuma, kao I podrška ţivotu koju smo primili od Onog koji je iza razumijevanja. Tako u ovom jednom stihu, mi imamo kompletan saţetak onoga što teţimo da shvatimo Kabalom. Mnogi ljudi kada razmisljaju o Kabali i jevrejskom misticizmu, odmah započinju sa izučavanjem Zohara. MeĎutim mnogo prije Zohara postojala je Sefer Yetzirah, Knjiga Stvaranja. Pravi datum i autorstvo ove knjige je nepoznato, ali dok će je iskreni vjernici pripisati Abrahamu, stil Hebrejskog sugeriše na period Mišne, otprilike 200 Nove ere. Tekst Sefer Yetzirah je mnogo kraći nego bolje znanog Zohara, po mnogim aspektima, to je kao tanka matematička knjiga, kratka u sadrţaju ali teška za dešifrovanje običnom čitaocu. Pored toga polazište Sefer Yetzirah pojavljuje se kao potreba da bi se uskladile dvije rabinske teorije kreacije. Jedna od ovih je da je svijet stvoren sa deset iskaza: “Sa deset iskaza stvoren je svijet” (Pirkei Avot 5:1) 1

Pošto je svako slovo u Hebrejskom alefbethu takodje broj, svako slovo ima svoju numerološku vrijednost. Ova vrijednost poznata je kao gematrija, od grčke riječi mjera. 2 Pirkei Avot 5:1

3

I druga, da je svijet stvoren pomoću 22 slova Hebrejskog alefbetha: “Bazalel 3 je znao kako da kombinuje slova sa kojima su stvoreni nebo I zemlja” (B. Berachot 55a)

Zato Sefer Yetzirah počinje kombinovanjem i usklaĎivanjem 10 I 22 u ovim početnim riječima Poglavlje 1, Stih 1:

“ Sa trideset I dvije čudesne staze mudrosti…On stvara svoj univerzum” (Sefer Yetzirah 1:1)

Ovdje ćemo istraţiti odabrani stih iz Sefer Yetzirah, sa ciljem da vidimo kako su 22 slova Hebrejskog alefbetha bila upotrijebljena da definišu kocku kao rani model univerzuma i pratićemo razvoj 10 Sefirota iz Sefer Yetzirah kroz kasnije tekstove Bahira i Zohara. TakoĎje ćemo pronaći tragove koji se odnose na ovaj rani model kreacije koji neki zovu Kocka Univerzuma, transformisanog u sada široko rasprostranjeno Drvo Ţivota. Konačno pokazaćemo kako današnje Drvo Ţivota razvijano od strane Rabbi Isak Lurije u 16-tom vijeku u Safed-u, savršeno usklaĎuje kabalu Sefer Yetzirah sa novijim Zoharom. Počećemo analizom stiha za stihom različitih pasusa Sefer Yetzirah.

3

Bezalel je bio glavni majstor za Šator od Sastanka I Kovčeg Zavjeta. Vidjeti Izlazak 31.

4

Slova i Sefiroti u tekstu Sefer Yetzirah Kao i mnogi drevni tekstovi, originalna manuskripta Sefer Yetzirah nije više u postojanju . Umjesto toga imamo različite varijante tekstova. Četiri glavne verzije su: 1. Saadia verzija i komentar od strane Saadia Gaon-a koji je objavljen 931 Nove ere. 2. Duga verzija i komentar objavljen 946 Nove ere od strane Rabi Shabbetai Donnelo. 3. Kratka verzija i komentar objavljen oko 956 Nove ere od strane Donash Ibn Tamim i 4. UreĎena verzija poznatija kao GRA verzija izraĎena od strane Rabbi Eliahu, Gaon od Vilne 1700. Sve četiri ove verzije slaţu se jedna sa drugom oko ključnih tačaka, ali varijacije počinju kada krenemo da razgledamo fine detalje. U mnogim pogledima, ipak je GRA verzija najbolja verzija za rad, zato što je izraĎena nakon Zohara i kreacije dijagrama Drveta Ţivota i zato teţi da se harmonizuje sa ovim kasnijim Kabalističkim razvojima više nego druge verzije. Tako, uz jedan izuzetak, sve naše reference ce ići iz GRA Verzije. TakoĎe, činjenica da razvoj i evolucija postoji u tekstovima ovih različitih verzija, dovodi nas do jedne vaţne tačke. Naime, Kabala nije gotova i završena tema. Umjesto toga, kao mnoga druga područja istrage nastavlja da raste i da se razvija. Posebno, ja ne smatram da je Sefer Yetzirah završeno djelo. Po mom mišljenju postoji nekoliko mjesta gdje mogu biti napravljena poboljšanja. Ali to je tema za mnogo kasnije. Za sada, vratimo se na tekst!

„Sa 32 mistične staze (netivot peliyot) mudrosti, urezan Yah, Gospod nad vojskama, Gospod Izraelski, Ţivi Bog, Kralj univerzuma, El Shaddai, milosrdan i milostiv, uznesen i najviši, koji prebiva u vječnosti, čije je ime sveto. On je uzdignut i svet i On je stvorio svoj univerzum sa tri knjige, sa tekstom (sefer), sa brojem (safar) i sa komunikacijom (sippur)“ Sefer Yetzirah 1:1

Kao što smo ranije pomenuli, početak Sefer Yetzirah sa 32 (10+22) sugeriše samo po sebi da će tekst teţiti da se uskladi sa 10 iskaza koji su bili upotrijebljeni da se 5

stvori svijet sa alternativnom teorijom da je svijet stvoren sa 22 slova Hebrejskog alefbetha. TakoĎe, kao što Kaplan4 ističe u svom komentaru na Sefer Yetzirah, riječ netivot za staze teţi da označi više ličnu stazu, nasuprot javne staze. Dakle, Sefer Yetzirah opisuje proces ličnog stvaranja isto koliko i univerzalnog stvaranja. Dalje, tekst govori o trideset i dvije staze koje je urezao Jah (Gospod). Riječ za ugravirano (chakak, chet-kuf-kuf) takoĎe se moţe prevesti i kao naredba. Ovo ne treba da iznenenadi jer su u drevna vremena naredbe kraljeva često bile bukvalno ugravirane ili umetnute u kamen. Prema tome, vaţno je da su ove staze koje definišu univerzum esencijalni fundamentalni zakoni koji su proglašeni i umetnuti u kamen od strane Kreatora. Danas moţemo reći da su oni analogni zakonima fizike, bazični principi kojima se dalji razvoj univerzuma mora prilagoditi. Ili na psihološkom nivou, moţemo uporediti ove odredbe sa osnovnim uvjerenjem koje osoba ima o samoj sebi kroz koju svaka druga percepcija mora biti filtrirana. Osim toga u stihu 2:3 veza izmeĎu urazane i naredba ojačana je riječima: “On ih je urezao glasom”. Neko takoĎe moţe dodati da je ovo urezivanje glasom primjer yesh m’ayin ili stvaranje nečega iz ničega. Na primjer, ovo je ono što vidimo na početku Tore gdje Bog stvara svoj univerzum kroz izgovorenu riječ i ovo nas čak nosi u Hrišćanska JevanĎelja gdje na početku JevanĎelja po Jovanu čitamo stih: “U početku bješe riječ…” Konačno trebalo bi primijetiti da na Hebrejskom izraz devar znači oboje naredba i stvar, ponovo predočavajući vezu koja postoji izmeĎu izgovorene naredbe i stvorenog objekta. Sljedeći dio stiha 1:1 sadrţi nekoliko opisnih naznaka Gospoda. Postoji tendencija jednog dijela Kabalista da poveţu ove deskriptivne pojmove sa značenjem deset sefirota kao što su shvaćeni u kasnijoj kabali. Ali, uvijek sam pronalazio redove izmeĎu pojedinih riječi i kasnijeg razvoja, prilično oskudnog, a to je jedno mjesto gdje mislim da tekst moţe biti poboljšan. Ako je originalna namjera autora bila jednostavno da opiše Boga kroz atribute, kao što je to često raĎeno u Tori, onda u revidiranom čitanju ova lista moţe biti zamijenjena jasnijim podudaranjima u savremenim značenjima 10 sefirota. Poslednji red stiha iznad navodi da je Bog stvorio svoj univerzum sa tekstom (sefer) sa brojem (safar) i sa komunikacijom (sippur). U modernoj terminologiji 4

Sefer Yetzirah, knjiga stvaranja, Aryeh Kaplan

6

moţda moţemo asocirati ove procese, sa desnom i sa lijevom moţdanom funkcijom i komunikacijom izmeĎu ove dvije hemisfere. TakoĎe imajte na umu, da za razliku od osnovne pretpostavke moderne nauke, svemir je derivat. Drugim riječima Sefer Yetzirah pretpotstavlja da je ţivot taj koji stvara materiju, nikako obrnuto. Konkretno, mogli bismo reći da na ličnom nivou to predstavlja koordiniranu interakciju dvije moţdane hemisfere mozga, koje svakoj osobi stvaraju jedinstven pogled na svijet, zato je svaka osoba zainteresovana za vlastitu jedinstvenu verziju stvarnosti. Pročitajmo sledeće riječi u Talmudu: „Presveti da je blagoslovljen, oblikovao je svakog čovjeka u pečatu prvog čovjeka, a ipak niti jedan od njih posjeća na svog druga. Dakle, svaka osoba se obavezuje da kaţe:“Svijet je stvoren za mene“. (B. Sanhedrin 37a).“

Stvaranje svijeta s tekstom (Sefer), brojem (Safar) i komunikacijom (sippur) takoĎe uvodi obrazac koji se ponavlja tokom Sefer Yetzirah. Naime, osnovni model za stvaranje mnoštva u stvarnosti je trijada jedno nasuprot drugog, zajedno sa komunikacijom izmeĎu dva suprotna dijela. Sefer Yetzirah temelji ovaj model na Propovjedniku 7:14 "Jer je Bog stvorio jedno prema drugom". 5Osim toga, komunikacija izmeĎu suprotnosti se uopšteno kroz Sefer Yetzirah naziva kao savez dva suprotstavljena dijela. Osoba takoĎe moţe misliti o ovom savezu kao o ugovoru ili protokolu za dinamičke interakcije. TakoĎe treba napomenuti da riječi Sefer (tekst), Safar (broj), i Sippur (komunikacija) sve imaju isti korijen tri slova u hebrejskom (samech-Peh-Reš). Ovo sugerira da je podjela stvarnosti u dvije suprotnosti sa zavjetom meĎu njima, krajnja iluzija. To je kao da uzmete čašu vode i proglasite da će se podijeliti na vodu i vodu, sa vodom izmeĎu njih koja će se koristiti za komunikaciju. Na kraju, ipak, još uvijek je samo voda. Konačno, podjela trijada je ništa više nego velika iluzija koja se koristi da bi se stvorio osjecaj mnoštva. Nadalje, ako pogledamo gematriju slova samech, peh, resh, naći ćemo da je to 60+80+200=340, isto kao shem (shin+mem =300) Hebrejska riječ za ime. Tako moţemo reći da je stvaranje Boţije ime, a ovo nije jedino mjesto gdje

5

Pogledajte Sefer Yetzirah 6:4

7

nalazimo ovakvu asocijaciju 6. Pored toga, kada budemo u stanju da vidimo iza iluzije ove podjele, tada će na taj dan Ime biti Jedno7.

U drugom stihu Sefer Yetzirah termin sefirot je uveden po prvi put.

„Deset sefirota praznine i 22 slova temelja: tri majčinska, sedam udvojenih i dvanaest jednostavnih.“ (Sefer Yetzirah 1:2)

Pojam sefirot je proizvedena riječ za koju se čini da se odnosi na riječ safar za broj. U tom smislu, moglo bi se shvatiti kao specijalan termin za 10 iskaza uz pomoć kojih je stvoren svijet. To bi takoĎe moglo predstavljati amalgam tri riječi sefer, safar i sippur koji su pomenuti u stihu kao tekst, broj i komunikacija. Sljedeća riječ belimah se obično prevodi kao praznina. Osim toga ta riječ se pojavljuje samo jednom u cijelom Tanahu, Hebrejskoj Bibliji, u stihu iz knjige o Job-u. “On povrh praznine Sjever razapinje, On drţi zemlju o ništa obješenu” (belimah) Job (26:7)

MeĎutim, tri slova u korijenu riječi belimah (beth-lamed-mem) grade glagol „obuzdati“ i ovo je interpretacija data u Talmudu: “R. Ila'a reče: Svijet postoji samo zbog zasluga onih koji se obuzdavaju u sukobima, jer je zapisano: On je objesio zemlju nad belimah“ (B. Chullin 89a) Nanovo prevedena riječ belimah u Job-u kao „suzdrţanost“ osobito je prikladna jer svi stihovi koji slijede imaju veze sa stavljanjem ograničenja nad elementima prirode.

6 7

Konkretno, pogledajte Zohar I:12a, Zohar I:15a, I Zaharija 14:9. Zaharija 14:9

8

„Zavezuje vode u oblacima svojim i ne prodire se oblak pod njima. Drţi prijesto svoj. Razapinje oblak svoj nad njim. MeĎu je postavio oko vode dokle ne bude kraj svjetlosti i mraku.” (Job, 26:8-10) Shodno tome, bolji način za prevod drugog stiha Sefer Yetzirah moţe biti: “ 10 Sefirota suzdrţanosti i 22 slova temelja, tri majke, sedam udvojenih i 12 jednostavnih” (Sefer Yetzirah 1:2) Ako pogledamo Gematriju od belimah pronaći ćemo neke obrasce koji su vrlo zanimljivi. S jedne strane, brojčana vrijednost bet-lamed-jod-mem-he je 87, a to je brojčana vrijednost riječi ulhavdil (Vav-lamed-he-bet-dalet-jod-lamed) koja se nalazi u Postanku 1:18 i što znači "i podijeliti." Tako, baš kao što je stavljanje ograničenja nad različitim djelovima prirode bitan dio kreativnog procesa, tako je i podjela jedinstva u različite komponente. Nadalje, zagonetka o kojoj su drevni rabini razmišljali je da na kraju drugog dana stvaranja Bog nije rekao: "To je dobro", kao što to čini na kraju drugih dana. Jedan od razloga koji su naveli rabini u Genesis Rabbah IV: 6, je da iako su ove podjele bile neophodne za stvaranje stabilnog i krotkog svijeta, one još uvijek predstavljaju raskol, razaranje izvornog stanja nediferenciranog jedinstva i u tom smislu, to nije dobro. S druge strane, takoĎe moţemo izjednačiti belimah sa Elohim plus slovo Alef. Boţije Ime Elohim ima gematriju 86 (alef-lamed-he-jod-mem), a slovo alef ima numeričku vrijednost 1, i 86+1=87. MeĎutim, glif za alef dodatno se moţe rastaviti na dva jod i vav (‫י=א‬+‫י‬+‫ )ו‬i to rezultira brojčanom vrijednošću od 26 koja je na hebrejskom ista kao najsvetije četvoroslovno Ime Boţije (jod, he, vav, he), koje se danas uvijek izgovara kao Adonai (Gospod). Stoga moţemo sada reći da je belimah jednaka Elohim + Adonai. U čemu je vaţnost ovoga? Naime, prema tradiciji, kako bi ovaj svijet opstao, Bog ga je morao stvoriti ravnoteţom izmeĎu milosti i pravde i atribut milosrĎa simboliziran je imenom Adonai dok je pravda predstavljena sa Elohim. Ovakva interpretacija Adonai i Elohim, evoluirala je iz Biblije, gdje se puno puta koristi Adonai u sprezi sa djelima milosti i milosrĎa, dok je Elohim povezano sa stihovima koji govore o rasporedbi Boţije pravde.

9

„Presveti, neka je Blagoslovljen: Ako stvorim svijet samo na temelju milosti, njegovi grijesi biće veliki, a samo na temelju suda, svijet ne moţe opstati. Stoga ću ga stvoriti na temelju pravde i milosti i tada se moţe odrţati. Odatle izraz: Gospod Bog (Adonai Elohim).“ Genesis Rabbah XII:15

Tako, moţemo zaključiti da 10 ograničavajućih sefirota pruţaju balans izmeĎu milosti i pravde, ili izraţeno na drugi način izmeĎu ekspanzije (rasta) i kontrakcije (regulative). Sledeći stih Sefer Yetzirah koji ćemo razmotriti, eksplicitno navodi da je svijet stvoren sa 22 slova hebrejskog alefbeta.

“Dvadeset-dva slova temelja: On ih je ugravirao, On ih je urezao, On ih je permutovao, On ih je izmjerio, On ih je transformisao i sa njima je oslikao sve što je formirano i sve što će biti formirano”.(Sefer Yetzirah 2:2) Izjavu da je svijet stvoren sa 22 hebrejska slova, ne treba shvatiti kao neku drevnu Hebrejsku bajku. Umjesto toga, u tome zaista postoji jezgro istine. Na primjer, ovaj stih govori da je stvarnost s jedne strane formirana od neuništivih sastavnih djelova i ovo se ne razlikuje od toga kada kaţemo da se Univerzum sastoji od protona, elektrona i neutrona ili da broj kao što je 6 moţe biti napisan kao proizvod prostih brojeva 2 i 3. TakoĎe, ovaj stih moţemo interpretirati na više ličnom, psihološkom nivou. Psihički, moţemo reći da je naš svijet zaista napravljen od riječi i kao što smo ranije rekli, hebrejska riječ devar znači i riječ i stvar. Kroz riječi i njihove meĎusobne interakcije mi smo kreirali naš poseban pogled na svijet I jedinstvenu realnost koju svak od nas vidi. Nadalje, konstitutivni djelovi ovih riječi su ništa više do slova alefbeta. Tako, ako riječi stvaraju naš opis stvarnosti I ako slova stvaraju riječi, tada nije pretjerano reći da je pomoću slova stvoren Univerzum. Izjavu kao što je ova, jednostavno je potrebno shvatiti u odgovarajućem kontekstu. U stihu iznad se kaţe: On ih je ugravirao, On ih je urezao, On ih je permutovao, On ih je izmjerio i transformisao.

10

Kao što smo pomenuli ranije riječ za ugravirano (chet, kuf, kuf, nun) takoĎe se moţe čitati I kao naredba I ovo se odnosi na stvaranje nečega iz ničega. Slično, riječ za urezano (chet-tzaddi-bet-nun) takoĎe znači oblikovano i ovo se odnosi na stvaranje nečega iz nečega. Na primjer, kada imamo početnu inspiraciju koja se pojavi u glavi niotkuda, tada moţemo početi oblikovati ideje I ići čak I dalje. Ovo oblijovanje je stvaranje nečega iz nečega. Sljedeća ključna riječ koju susrećemo u našem stihu je permutovana (tzaddi-ReshPeh-nun). Ovo je još jedan dodatni primjer stvaranja-nečega iz nečega . Spajanjem i kombinovanjem slova na različite načine, moţemo stvoriti različite riječi. Kao što Sefer Yetzirah sama ističe u stihu 2:4, ista slova koja speluju uţitak (ayin-nungimmel) lako se mogu preurediti da speluju riječ kuga (nun-gimmel-ayin). Ili , jedina razlika izmeĎu čiste i neuredne sobe je u tome kako su stvari rasporeĎene. Kroz samo preureĎivanje, nečega što je već tamo, moţemo stvoriti drugačiju realnost. Nakon permutovanja, nalazimo riječ teţio (shin-kuf-lamed-nun) i ovo se odnosi na mjere ili ograničenja koja se stavljaju nad objektima. Na primjer, ako procijenimo teţinu predmeta na 170 kg to takoĎe znači da njegova teţina nije jednaka nekom drugom broju. Broj koji definiše predmet, ga takoĎe ograničava od toga da bude nešto drugo. Osim toga, kao što je pomenuto, ograničenja i razgraničenja su vaţni djelovi u kreativnom procesu. Ovo je rječito izraţeno u Job 26 i Psalm – u 104.

„Zavezuje vode u oblacima svojim, i ne prodire se oblak pod njima. Drţi prijesto svoj, razapinje oblak svoj nad njim. MeĎu je postavio oko vode dokle ne bude kraj svjetlosti i mraku.“ (Job 26:8-10) “Utvrdio si zemlju na temeljima njezinim, da se ne pomjeri na vijek vijeka. Bezdanom kao haljinom odjenuo si je; na gorama stoje vode. Od prijetnje tvoje bjeţe, od gromovnoga glasa tvojega teku. Izlaze na gore i slaze u doline, na mjesto koje si im utvrdio. Postavio si meĎu, preko koje ne prelaze, i ne vraćaju se da pokriju zemlju. (Psalm 104:5-9)

11

Konačno, dolazimo do stiha 2:2 i riječi transformisao (hey-mem-yud-resh-nun)koja takoĎe moţe biti prevedena kao zamijenio ili razmijenio. Kada je ispravno shvaćeno, ovo je nešto što viĎamo u prirodi svo vrijeme. Drugim riječima, kada priroda pronaĎe uspješan obrazac, sklona je ka tome da taj obrazac koristi iznova i iznova. Na primjer, vidimo spiralne oblike ne samo u najvećim galaksijama, već i u najmanjim morskim školjkama, a grananje odreĎenog stabla ne nalazimo samo kod velikih grana već i kod najmanjih grančica. Dakle, ako sami sebe zamišljamo kao uspješne voĎe, tada ćemo generalno imati tendenciju da preuzmemo vodeću ulogu bez obzira na okolnosti. Primjenjujući iste obrazce na različite situacije, ne samo da stvaramo šarolik univerzum, već to činimo uz najmanje napora. Ukratko, stih 2:2 ne samo da potvrĎuje da je svijet stvoren od primarnih komponenti, takoĎe nam pruţa detaljan prikaz koraka uključenih u kreativni proces: odredbom, oblikovanjem, kombinovanjem, mjerenjem i konačno supstitucijom uspješnih obrazaca u različitim situacijama. Sada se vraćemo na stih 1:2 gdje čitamo da su 22 slova hebrejskog alefbeta podijeljena u tri grupe: tri majčinska, sedam udvojenih i dvanaest jednostavnih. “ 10 Sefirota suzdrţanosti i 22 slova temelja, tri majke, sedam udvojenih i 12 jednostavnih” (Sefer Yetzirah 1:2) U stihu 3:4 tri majčinska slova su identifikovana sa elementima vazduha, vode i vatre.

„Tri majčinska aleph-mem-shin u Univerzumu su vazduh, voda, vatra. Nebo je stvoreno od vatre, Zemlja je stvorena od vode i vazduh od Daha koji odlučuje meĎu njima.“(Sefer Yetzirah 3:4)

Asocijacija vazduha, vode i vatre sa aleph, mem i shin posve je prirodna jer Hebrejska riječ za vazduh (aleph-vav-jod-resh) počinje sa aleph, Hebrejska riječ za vodu (mem-jod-mem) počinje sa mem, Hebrejska riječ za vatru (aleph-shin) završava sa shin. TakoĎe, ovaj stih ponavlja primarni kreativni obrazac pronaĎen u 12

Sefer Yetzirah trijada dvije suprotnosti povezane posredničkim principom. Uz to, moţemo reći da su sva tri majčinska slova sadrţana u Imenu (shem, mem-shin) jer ne moţemo reći shem bez vazduha u tihom slovu aleph da bi povezali shin sa mem. Sada...