Segesta and Siscia: Empire, globalization and frontier-zones PDF

Preview

Summary

Katalozi i monografije Arheološkog muzeja u Zagrebu, svezak 16 Musei Archaeologici Zagrabiensis Catalogi et Monographiae 16 Catalogues and Monographs of the Archaeological Museum in Zagreb, volume 16 MAZCM 16 naslovnica: Fibula zoomorfno oblikovanog luka (Tierkopffibel) s pozicije Željeznički kolod...

Description

Katalozi i monografije Arheološkog muzeja u Zagrebu, svezak 16 Musei Archaeologici Zagrabiensis Catalogi et Monographiae 16 Catalogues and Monographs of the Archaeological Museum in Zagreb, volume 16

MAZCM 16

naslovnica: Fibula zoomorfno oblikovanog luka (Tierkopffibel) s pozicije Željeznički kolodvor u Sisku (GMS, inv. br. 510:SIK 30805). front cover: Fibula with zoomorphically shaped bow (Tierkopffibel) from the Railway station position in Sisak (CMS, inv. no. 510:SIK 30805)

Zagreb, 2018.

impressum

Katalozi i monografije Arheološkog muzeja u Zagrebu, svezak 16

nakladnik publisher Arheološki muzej u Zagrebu Archaeological Museum in Zagreb

Musei Archaeologici Zagrabiensis Catalogi et Monographiae 16 Catalogues and Monographs of the Archaeological Museum in Zagreb, volume 16 Segestika i Siscija — Od ruba Imperija do provincijskog središta Segestica and Siscia — From the periphery of the Empire to a provincial center

za nakladnika for the publisher Sanjin Mihelić urednik editor Ivan Drnić autori tekstova authors Tomilav Bilić Dragan Božič Marko Dizdar Alka Domić Kunić Ivan Drnić Danijel Dzino Tomislav Jerončić Maris Mesarić Ivana Miletić Čakširan Ozren Novaković Ante Paro Ivan Radman Livaja Rosana Škrgulja Asja Tonc Recenzenti reviewers Andrej Gaspari Jana Horvat Peter Kos Boštjan Laharnar Ivana Ožanić Roguljić Marjeta Šašel Kos lektura hrvatskog jezika Croatian language editor Alka Domić Kunić

Tiskanje knjige financijski su pomogli Gradski ured za kulturu Grada Zagreba, Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH te Hrvatska zaklada za znanost. The printing of this book was financed by the City office for culture of the city of Zagreb, Ministry of culture and Ministry of science and education of the Republic of Croatia, and Croatian science foundation..

prijevod na engleski jezik English translation Ana Đukić Autori / Authors lektura engleskog jezika English language editors Charles Barnett Caitlin Lawler Kelly Reed oblikovanje i priprema za tisak Design & DTP Sensus Design Factory Marko Nujić crteži drawings Miljenka Galić Hana Ivezić Ivana Miletić Čakširan fotografije photographs Igor Krajcar

isbn 978-953-6789-98-6 cip zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001025404.

tisak printed by Tiskara Zelina d.d. naklada print run 500

Sadržaj Contents

7

23

1

2

Segestika i Siscija — Od ruba Imperija do provincijskog središta

199

8

Segestica and Siscia — From the periphery of the Empire to a provincial center

Early Roman pottery of the Augustan period in Siscia from the Railway station position

Ivan Drnić

Ivana Miletić Čakširan

Sisak od Strabona do Diona Kasija — Povijesni izvori o Segestici Augustovog doba

223

9

Sisak from Strabo to Cassius Dio — historical sources on Augustan Aegestica

3

Ozren Novaković Ante Paro Ivan Radman-Livaja

Segestanski ratnici — Nalazi naoružanja i konjske opreme latenske kulture iz Siska Segestan warriors — Finds of weapons and horse-riding equipment of the La Tène culture from Sisak

247

10

4

Mlađeželjeznodobni i ranocarski nalazi s pozicija Dunavski Lloyd i Frankopanska b.b. u Sisku Late Iron Age and Early Imperial finds from the Dunavski Lloyd and Frankopanska b.b. positions in Sisak Rosana Škrgulja

131

5

Asja Tonc 267

11

279

12

6

Rimske legije u Sisciji tijekom julijevskoklaudijevskog razdoblja Roman legions in Siscia during the Julio-Claudian period Ivan Radman-Livaja

173

7

Zaštitna arheološka istraživanja na poziciji Sisak-Željeznički kolodvor u 2013. i 2014. godini Rescue archaeological excavations conducted at the Sisak-Railway station position in 2013 and 2014 Tomislav Jerončić Ante Paro Maris Mesarić

Segesta i Siscija — Imperij, globalizacija i pogranične zone Segesta and Siscia — Empire, globalization and frontier-zones Danijel Dzino

Two exceptional horse bits of Dacian type from the river Kupa at Sisak

151

Predcarski novac iz Siska Pre-Imperial coinage from Sisak Tomislav Bilić

Dvoje iznimne konjske žvale dačkog tipa iz rijeke Kupe kod Siska

Dragan Božič

Nova moda, novi ljudi — O porijeklu nekih fibula iz Siska New fashion, new people — On the provenance of some fibulae from Sisak

Marko Dizdar Ivan Drnić 109

Amfore s pozicije Sisak-Željeznički kolodvor s posebnim osvrtom na Dressel 8 amforu s natpisom Amphorae from the position of Sisak Railway station with special reference to a Dressel 8 type amphora with an inscription

Alka Domić Kunić 63

Ranorimska fina keramika augustovskog horizonta Siscije s položaja Željeznički kolodvor

293

13

Zahvale Acknowledgements

294

14

Popis autora List of authors

MUSEI ARCHAEOLOGICI ZAGRABIENSIS CATALOGI ET MONOGRAPHIAE 16

Ova knjiga je posvećena svim bivšim, sadašnjim i budućim istraživačima Segestike i Siscije.

This book is dedicated to all former, current and future researchers of Segestica and Siscia.

... bolje je boriti se i biti poražen, nego se predati bez borbe. G. Orwell, Sjećanje na Španjolski građanski rat

... it is better ... to fight and be conquered than to surrender without fighting. G. Orwell, Looking back on the Spanish civil war

Danijel Dzino

Segesta i Siscija — Imperij, globalizacija i pogranične zone — Segesta and Siscia — Empire, globalization and frontier-zones

Danijel Dzino

Ovaj rad razmatra makropovijesnu i mikropovijesnu sliku prostora na ušću Kupe u Savu, u periodu njegovog umrežavanja u strukture globaliziranog mediteranskog imperija, koji se najčešće identificira sa svojom metropolom – Rimom. Promjene u strukturi odnosa među elitom imperijalne metropole u 2. st. pr. Kr. prenose se na imperijalne periferije i pogranične zone gdje se imperijalna politička moć počinje projicirati izravno, a ne posredno. Pomicanje pogranične zone imperija u Panoniju izaziva restrukturiranje lokalnih političkih arhitektura moći, što se najbolje vidi kroz uništenje indigenog političkog saveza predvođenog Segestom, kao i kroz uspostavu vojnog logora Siscije. Indigena politička infrastruktura modificira se vojnom silom, a Siscija postaje fizičko uporište iz kojeg se vojna sila imperija projicira dalje u panonsku nizinu, preobražavajući pograničnu zonu u imperijalni artefakt.

This paper will discuss the macro-historical and micro-historical picture of the settlement on the confluence of the rivers Sava and Kupa during the period of its inclusion in the networks of a globalized Mediterranean empire – usually identified with its capital Rome. The changes in the structure of the relationship amongst the elite in the imperial metropole in the second century BC transmitted into the imperial peripheries and frontierzones where imperial power started to project directly, rather than indirectly. The movement of the imperial frontier-zone in Pannonia resulted in the restructuration of local architectures of power, which is best seen through the destruction of the indigenous political alliance led by Segesta and the establishment of the military camp Siscia. The indigenous political infrastructure was modified with military force and Siscia became a physical stronghold from which the military power of the Empire projected further into the Pannonian plains, transforming the frontier-zone into an imperial artefact.

Ključne riječi: Segesta, Siscija, Rimsko carstvo, imperij, globalizacija, povezanost

Key words: Segesta, Siscia, Roman empire, empire, globalization, connectivity

U rimskim narativima osvajanja Ilirika, Segesta1 i njezin rimski alter ego Siscija igraju značajno mjesto. Za Apijana (koji prenosi Augustove memoare), to je mjesto gdje Oktavijan August stječe vojnu slavu. Za Veleja Paterkula, Tiberijevo zimovanje u Sisciji je narativna točka gdje se preokreće ratna sreća panonskih pobunjenika u Batonskom ratu. Literarne Segesta i Siscija iz povijesnih naracija poprište su katarzičnih epizoda ugrađenih u diskurzivnu

In the Roman narratives of the conquest of Illyricum, Segesta,1 and its Roman alter ego Siscia play an important role. For Appian, who draws heavily on Augustus’ memoirs, this is where Octavian/Augustus gained military glory. For Velleius Paterculus, Tiberius’ winter quarters in Siscia in AD 6/7 were a point in a narrative after which Fortuna turned her back on the rebels in the bellum Batonianum. Literary Segesta and Siscia in the historical narratives are the setting for ca-

1

1

This paper is an outcome of a Faculty Travel Grant received from the Faculty of Arts, Macquarie University in 2015.



Appian calls this settlement Segesta, and its inhabitants the Segestani, which is most probably the original term taken from Augustus’ memoirs. Thus, Segestica is the adjective derived from Segesta that was in later times used to describe the settlement (Šašel Kos 1997b, 34-35; Šašel Kos 2002, 148; Šašel Kos 2005a, 437.

Apijan naziva ovo naselje Segesta, a njegove stanovnike Segestani, što je najvjerojatnije originalan oblik preuzet od Augusta. Segestika je prema tome pridjevna izvedenica koja se udomaćila u kasnijem periodu kao naziv za naselje (Šašel Kos 1997b, 34-35; Šašel Kos 2002, 148; Šašel Kos 2005a, 437).

279

Segesta i Siscija – Imperij, globalizacija i pogranične zone

Segesta and Siscia – Empire, globalization and frontier-zones

sliku rimskog ovladavanja prostora buduće Dalmacije i Panonije, koja je nezaobilazni temelj suvremenih interpretacija ovih događaja. No, Segesta i Siscija bile su mnogo više od svoje literarne projekcije u antičkim vrelima. Nedavni pomaci u istraživanju protopovijesnog i antičkog naselja na ušću Kupe u Savu – koje će ovaj zbornik detaljno predstaviti – nedvojbeno otvaraju put k upoznavanju njegove lokalnosti, mikrotopografije i evolucije urbaniteta. S druge strane, još je značajnije prepoznati kako ova istraživanja zapravo udaraju temelje spoznaje uloge Segeste/Siscije u nastajanju i održavanju protopovijesnih i antičkih društvenih mreža – kako regionalnih, tako i međuregionalnih. Izučavanje mikrotopografije ovog komunikacijskog čvorišta između Panonije, Alpa, sjevernog Jadrana i unutarnjih Dinarida otkriva konture šire slike dinamike uvezanosti i funkcioniranja predrimskih i rimskih imperijalnih mreža u području koje se transformira od imperijalne pogranične zone u temeljni dio imperijalne infrastrukture.

thartic episodes embedded in a discursive picture of the Roman conquest over the space which would become the provinces of Dalmatia and Pannonia. They represent a foundation for modern interpretations of those events. However, Segesta and Siscia have been much more than their literary projections in the ancient sources. Recent advances in research relating to the proto-historical and ancient settlements at the confluence of the Kupa and Sava rivers – which this collection of essays presents in more detail – has provided an opportunity to further understanding of its locality, micro-topography and the evolution of urbanity there. On the other hand, it is even more important to recognize that this research lays a firm foundation for understanding the role that Segesta/Siscia played in the establishment and maintenance of proto-historical and ancient social networks, both regional and inter-regional. Research into the micro-topography of this communication hub between Pannonia, the Alps, the northern Adriatic and the inner Dinarides reveals the outline of a wider picture that presents the dynamics of the connectivity and functioning of the Roman imperial networks in the area, which transformed from an imperial frontier-zone into a firm part of the imperial infrastructure.

Ovaj rad razmatra makropovijesnu i mikropovijesnu sliku prostora na ušću Kupe u Savu, u periodu njegovog umrežavanja u strukture mediteranskih poveznica. Postupno pomicanje pogranične zone rimskog imperija u Panoniju restrukturira lokalne političke arhitekture moći i postojeće mrežne sustave, što se najbolje vidi kroz političko uništenje indigenog Segestanskog saveza, kao i kroz razvitak vojnog logora, kasnije kolonije Siscije. Indigena politička infrastruktura radikalno se preobražava, a Siscija postaje fizičko uporište iz kojeg se vojna sila imperija projicira dalje u panonsku nizinu, preobražavajući s vremenom prostor pogranične zone u imperijalni artefakt.

Imperij Dramatična transformacija segestanske zajednice u prvom stoljeću pr. Kr. uzrokovana je isključivo jednim čimbenikom, a to je širenje antičke globalizacije, kako se danas u literaturi često naziva grananje umreženog mediteranskog komunikacijskog makrosustava. Sam termin ‘globalizacija’ otvoren je za diskusiju podjednako kao i drugi koncepti kojima se pokušava zamijeniti danas pomalo zastarjela paradigma ‘romanizacije’.2 No, nedvojbeno je kako dinamika između obrazaca globalnog i lokalnog, koju definira i diskutira suvremena teorija globalizacije, funkcionira vrlo slično kako u modernom vremenu tako i u rimsko doba.3 Preduvjet funkcioniranju globalizacijskih mehanizama u antici nedvojbeno je nastanak i širenje rimskog imperija. Rimski imperij postaje aktivni subjekt i okosnica Abulafijinog „drugog Mediterana“, koji se uspostavlja restrukturiranjem razorenih kasnobrončanodobnih mediteranskih komunikacijskih mreža, kulminirajući s rimskim imperijem.4 Pod terminom ‘imperij’ ovdje se podrazu-

This paper will discuss the macro-historical and micro-historical picture of the settlement at the confluence of the Kupa and Sava rivers, ancient Colapis and Savus, in the period of its inclusion into the structures of Mediterranean networks. The gradual movement of the Roman imperial frontier-zone into Pannonia restructured local architectures of power and the existing networks, and this is best seen in the political destruction of the indigenous alliance led by Segesta and the development of the military camp Siscia, which later became a Roman colony. The indigenous political infrastructures were radically transformed, and Siscia became a physical stronghold from which the military power of the Empire projected further into the Pannonian plains, in time reshaping the space of the frontier-zone into an imperial artefact.

Empire The dramatic transformation of the Segestan community in the first century BC was the result, of one factor, the expansion of ancient globalization networks, the term used these days in scholarship to describe the networked ancient Mediterranean communication macro-system. The term ‘globalization’ is certainly open for discussion, as are the other concepts used today to replace the somewhat outdated paradigm of ‘Romanization’.2 However, there is no doubt that the dynamics between the templates of global and local, defined and debated within modern theories of globalization, function in a very similar way in the modern globalized world in comparison to how they functioned in the Roman era.3 The main precondition for the establishment and func-

2

Dok se ova paradigma smatra zastarjelom u anglosaksonskoj znanosti, drugdje se još uvijek mogu naći znanstvenici koji je zastupaju i brane, npr. Alföldy 2005; Cecconi 2006.

2

While this paradigm is usually regarded as outdated in the Anglophone scholarship, in Continental Europe some scholars are still trying to defend it, e.g. Alföldy 2005; Cecconi 2006.

3

Primjenu globalizacijske teorije u izučavanju rimskog doba možemo naći u: Hingley 2005; van Nijf 2006; Sweetman 2007; Geraghty 2007; Pitts 2008; Hitchner 2008; Rüpke 2011; Versluys 2014; Pitts, Versluys 2015a, itd. Kako Pitts i Versluys (2015b) nedavno pokazuju, korištenje teorije globalizacije u izučavanju antike nalazi se u fazi konceptualnog razjašnjavanja u kojoj se teorija globalizacije uvodi kao okvir za diskusiju, prije negoli kopira kao gotov koncept, odnosno, kako argumentira Witcher (2015, 199-200), teorija globalizacije je opis, ali ne i objašnjenje kulturnih i društvenih promjena.

4

Abulafia 2011, 63-238.

3

The application of globalization theory in the research of the Roman empire can be found in e.g: Hingley 2005; van Nijf 2006; Sweetman 2007; Geraghty 2007; Pitts 2008; Hitchner 2008; Rüpke 2011; Versluys 2014; Pitts, Versluys 2015, etc. As Pitts and Versluys (2015a) recently argued, the use of globalization theory in the research of antiquity is at this moment in the phase of conceptual clarification, where the theory of globalization is introduced as a framework for discussion, rather than being copied as a predetermined concept. In a similar way Witcher (2015), 199-200, defined the theory of globalization as description, but not an explanation of cultural and social changes.

280

Danijel Dzino

mijeva ekvivalent njemačke riječi Reich: složena nadnacionalna i nadetnička politička tvorevina, prije negoli Kaiserreich: politička tvorevina kojom vlada pojedinac s apsolutnom vlašću. Još u kasnom 3. stoljeću pr. Kr. možemo identificirati u rimskom političkom konglomeratu sve ključne čimbenike umrežene društvene i političke strukture koju suvremena znanost naziva imperijem: metropolu, periferije i pogranične zone.5 Time nije nimalo pogrešno definirati rimsku Republiku od ovog perioda kao imperij.6 Rimski imperij se u potpunosti uobličava u Augustovo doba na višestrukim razinama: kroz artikuliranu propagandu, prepoznatljive simbole moći, vizualnu simboliku, materijalnu kulturu, pisani diskurs o imperiju, i nove povijesne naracije.7 Negdje do sredine 1. stoljeća pr. Kr. rimska imperijalna republika prakticira hegemonsku upravu nad pograničnim zonama, ostvarujući vlast uglavnom bez izravne uprave. Krizne situacije rješavaju se vojnim intervencijama, a dominacija održava prijetnjom silom i oslanjanjem na političke klijente. Promjena pristupa od sredine 1. stoljeća pr. Kr. rezultira izravnim pripajanjima novih teritorija imperijalnoj upravi, što pokreće stvaranje novih pograničnih zona.8 Samim time, rimski imperij, kao i drugi imperiji, aktivno mijenja lokalne arhitekture moći na diskurzivnoj razini, preobražavajući postojeće koncepcije prostora u nove prostorne tvorevine – ponajviše u doba ranog principata.9 Lokalne elite i stanovništvo kontroliraju se ovisno o okolnostima - uključivanjem lokalnih elita u političku arhitekturu imperija ili vojnom silom, najčešće kombinacijom oba pristupa.10 Segesta i Siscija pojavljuju se u pisanim naracijama u periodu kada prostor istočnih Alpa i jadranskog zaleđa dolazi u pograničnu zonu imperijalne republike. Kroz ratove sa susjednim indigenim zajednicama Rim je za manje od stoljeća uspio korjenito izmijeniti područje između Jadrana i Dunava, stvarajući potpuno nove zemljopisne prostore u imperijalnoj preraspodjeli prostora. Nova imperijalna tvorevina prvo je nazvana Ilirikom, a njezino širenje rezultiralo je stvaranjem novih provincijalnih prostora Dalmacije i Panonije.11

Povijesni narativi Segesta i segestanska politija pojavljuju se u pisanim vrelima u dva grubo definirana konteksta - u naracijama rimskog osvajanja Ilirika i u etnografskim digresijama. Oba konteksta predstavljaju svojevrsno „pisanje imperija“ - stvaranje pisanog diskursa o imperiju.12 Naracije osvajanja Ilirika prikazivale su se kao niz ratova

5

Interdisciplinarno izučavanje imperija generiralo je masivnu bibliografiju, primjerice: Doyle 1986; Hardt, Negri 2000; Maier 2006; Colás 2007...