Brijuni - Lecture notes 3 PDF

Title Brijuni - Lecture notes 3
Author Anonymous User
Course Povijest
Institution Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Pages 3
File Size 186.5 KB
File Type PDF
Total Downloads 90
Total Views 130

Summary

yes...


Description

Brijuni TERENSKA NASTAVA Ivona Pilinger | Upravljanje kulturnom baštinom | 18.11.2021.

U sklopu predmeta “Upravljanje kulturnom baštinom” posjetili smo Brijune. Brijuni sveukupno broje 14 otoka i otočića, među kojima je najveći Veliki Brijun. Osim prekrasne prirode otočje obiluje otiscima dinosaura, a proglašeno je i nacionalnim parkom. Brijunsko otočje smješteno je na južnom djelu zapadne obale Istre, broji sveukupno 14 otoka i otočića, čineći ih najrazvedenijom i najvećom skupinom otoka istarskog područja. Brijuni zajedno s okolnim morem i podmorjem proglašeni su Nacionalnim parkom 1999. godine, zbog svoje iznimne vrijednosti. Najveći je Veliki Brijun, a njegove kao i obale ostalih otoka uglavnom su niske i kamenite, ali lako pristupačne. Geološki i geomorfološki Brijuni su nastavak zapadne Istre pa ne čudi činjenica da su do prije deset tisuća godina bili sastavni dio istarskog kopna. Brijuni su vrlo bogati baštinom te sadrže: prirodnu (biljni svijet, životinjski svijet i podmorje) te kulturno-povijesnu (arheološku, graditeljsku i izložbe). Tokom našeg boravka na Brijunima posjetili smo: vidikovac na Ciprovcu, izložba kopija fresaka i glagoljičkih natpisa Istre i Kvarnera, Rimsku vilu u uvali Verige, Izložbu fotografija “Josip Broz Tito na Brionima” i “Prirodoslovnu zbirku” te smo naravno ispred zgrade muzeja vidjeli i Titov Cadillac, botanički vrt te gradinu. Moram priznati kako je izlet bio predivan. Vrijeme nas je poslužilo te smo imali odličnog vodiča. No ipak moram priznati kako me je arheološka baština najviše oduševila, Na zapadnoj obali Brijuna, u uvali Verige, smještena je raskošna rimska vila. Najveći sjaj vila je dosegla u 1. stoljeću poslije Krista, a pojedini dijelovi vile koristili su se do 6. stoljeća. Sastojala se od više građevina različitih namjena smještenih na pomno odabranim lokacijama u raznim dijelovima uvale. Na južnoj je strani bio smješten rezidencijalno-gospodarski dio s dva peristila. Sastavni dio kompleksa bili su i u dnu uvale smješteni hramovi boga mora Neptuna, kapitolijske trijade te božice ljubavi i ljepote Venere. Dieta, palestra, terme i ribnjak nalazili su se na sjevernoj strani uvale. Sve su građevine zanimljivim sustavom otvorenih i zatvorenih šetnica, koje su se pružale kilometar duž mora, bile povezane u jedinstvenu cjelinu, idealno usklađenu s krajolikom. S morske strane ovu je cjelinu pratila obala građena od velikih kamenih blokova koja je danas oko 1 metar ispod razine mora. Pristup luci regulirao je lanac – verige, koji je povezivao suprotne obale, a prema kojem je i uvala dobila ime. Jedno od njih je i Gradina, brončanodobno naselje, s očuvanim bedemima i nekropolom, a nalazi se sjeverno od uvale Verige, na istoimenom brežuljku. Naselje se sastoji od središnjeg platoa koji je bio opasan trostrukim kocentričnim bedemima. Bedemi su bili prilagođeni brežuljku i njegovoj konfiguraciji terena, a građeni su u suhozidu od velikih kamenih blokova. Svaki je bedem izgrađen od dva lica čija je unutrašnjost zapunjena sitnim kamenjem. Veliku i važna uloga pridala se izgradnji ulaza u Gradinu pa su se stoga i nekoliko puta nadograđivale. Primjer za to je zapadni takozvani Gnirsov ulaz kojemu je početna širina od tri metra smanjena na jedan kako bi se spriječio prodor neprijatelja. Osim toga ulazi su postavljeni na način da tvore labirint što je također otežavalo i usporavalo neprijatelja. Na zidinama pronađeni su i obluci koji su služili za obranu, a od malobrojnih brončanih nalaza pronađen je vrh koplja i bodež koji je bio dio grobnog priloga. Već spomenuta nekropola nalazi se uz bedeme naselja, a pored pojedinačnih ukopa u pronađene su i ograđene obiteljske grobnice. Stanovnici gradine svoje su pokojnike pokapali u sanduke od kamenih ploča položenih ispod kamenih gomila. Takve grobnice sa skeletnih ukopom u zgrčenom položaju datiraju iz

PAGE 1

14. stoljeća prije Krista, a pronađene su i na okolnim brežuljcima poput Ciprovca, Antunovca i Rankuna.

PAGE 2...


Similar Free PDFs