Seoba naroda - 1. dio - 1/2 PDF

Preview

Summary

1/2...

Description

SEOBA NARODA I. - multidisciplinarnost – povezanost povijesnih izvora s arheološkima - većina izvora pisana po narudžbi vladara  manjak objektivnosti - spomen Germana – Tacit: O porijeklu i običajima Germana - subjektivni zapisi o barbarima - Germani – rimski naziv za stanovništvo istočno od Rajne (ali ima i drugih, npr. Skiti) - odnos Rimljana i barbara – međusobno preuzimanje najboljih karakteristika - razlike uglavnom u modi i elementima vojne opreme - problemi od 212. – pad interesa za izgradnju javnih građevina  rast važnosti vojnih karakteristika - narod = jasno razgraničena skupina ljudi koja se od drugih razlikuje nizom zajedničkih osobina i stanuje na određenom teritoriju - pojava termina 'seoba naroda' u renesansi - korijeni današnjih država i jezika - dvojbenost termina – tek dolazi do početka stoljetnog procesa formiranja naroda - etnik – identitet fluidan i uvijek nanovo konstruiran - identitet temeljen na privrženosti određenoj vladarskoj obitelji (npr. Atila i Huni) - vojna moć glavna kategorija - kretanje naroda iz južne Skandinavije  Crno more (Huni)  „Hodnik naroda“ (međurječje Save, Drave i Dunava)  Rimsko Carstvo - vremensko razgraničenje: 375. (provala Huna) – 568. (dolazak Langobarda u Italiju) - uzroci propasti Zapadnoga Rimskog Carstva: - navala novoga stanovništva na limes (prvi susreti između vojske i trgovaca) - promjene vlasti (tetrarhija) - unutarnji obrati (pojava kršćanstva – 312. pobjeda na Milvijskome mostu) - kasna antika: - barbarizacija kulture Zapadnoga Rimskog Carstva ili stvaranje temelja novih država - uporaba porfira umjesto mramora i porast važnosti simbolike - razlika arijanstva i katoličanstva (Nikeja, 325.) - pitanje vjere postaje pitanje identiteta - decentralizacija i jačanje regija - utjecaj Bizanta (polikromni stil) - prvi crnomorski stil (zlatni okovi) – razdvojene ćelije, ispupčeni almandini, zlato od pretopljenog novca (Huni bez poznavanja robno-novčane privrede) - drugi crnomorski stil – spojene ćelije, izbrušeni almandini - važnost Rima u simboličkom značenju ostaje velika kroz stoljeća (800. Karlo Veliki) - karijere u Carstvu – Stilihon, Bonifacije (Vandali) i Aecije - magister militum - Notitia dignitatum – popis civilnih i vojnih službi u obje polovice Carstva KASNA ANTIKA/SREDNJI VIJEK - između 400. i 800. rani srednji vijek - seobe germanskih naroda (Huni – 375./400.) – rušenje gotskih kraljevstava u sjevernom 1

Pricrnomorju - seobe slavenskih naroda (Avari – 567/8.) – kretanje Langobarda prema Italiji TRAJANOVA PODJELA - 107. u vrijeme Dačkih ratova podjela Pannonije na Pannonia Superior i Pannonia Inferior DIOKLECIJANOVA PODJELA - 297. dijeceza Ilirik - Pannonia Superior – Pannonia Prima (Savaria) i Pannonia Savia (Siscia) - Pannonia Inferior – Pannonia Valeria (Sopianae) i Pannonia Secunda (Sirmium) - podjela Dalmacije – Dalmatia, Prevalis i Liburnia (?) - središta Pannoniae Secundae – Marsonia (Slavonski Brod), Cibalae (Vinkovci – jedino potvrđeno naselje Gepida – puno keramike) i Mursa (Osijek) KONSTANTINOVA PODJELA - četiri prefekture – Istok, Ilirik, Galije i Italija - nakon Kasiodora Druga Panonija se naziva se Sirmijska Panonija (nepoznate granice) - 582. Avari pustoše Sirmij (zidna rimska opeka s natpisom o opsadi – molitva Bogu za spas grada) SEOBE NARODA NA PODRUČJU CARSTVA DO IV. STOLJEĆA - seoba Germana u Galiji - 9. Varov poraz u Teutoborškoj šumi (Arminije) - rat s Germanima na Rajni - prodor Kvada i Markomana - Markomanski rat (165. – 180.) - 213. rat s Hatima i Alamanima (izdužene lubanje – i Huni i rani Ostrogoti) na sjeveru i Karpima i Jazigima na Dunavu LIMES - osmatračnice i logori - nestabilan prostor – dunavski limes na putu prema Noriku i Italiji  izmjena dominacija pojedinih etnika - Aquincum na Dunavu (Budimpešta) i Emona (Ljubljana) - Claustra Alpium Iuliarum – limes od Tarsatice (Trsat – Rijeka) do slovenskog područja – zaštita granice s Italijom – mogućnost korištenja kao refugija – visinske utvrde (Rifnik, Malence) - Ketzthely-Fenekpuszta – romanizirano stanovništvo (rimske i avarske karakteristike) RITUAL POKAPANJA - uglavnom ispruženi položaj - pokršteni narodi nemaju grobne priloge - uglavnom kopče (kopča, trn i pređica), spathe i koplja, fibule (kod Avara pojasne garniture i jezičci; nastanak germanskih fibula pod utjecajem rimskih vojničkih fibula – utjecaj latenskih fibula), češljevi s kružnim ukrasima (jednoredni – Rimljani, dvoredni – Germani) - pređica najčešće dio obuće - avarski ukopi s konjima - pretapanje novca za izradu zlatnog i srebrnog nakita - novac uvjetno za dataciju - nekropole Kranj, Rifnik (Langobardi), Vranje i Kobarid 2

NAKIT I LOKALITETI SEOBE NARODA - poliedarske naušnice od zlata s uloženim almandinima – bizantski utjecaj - pticoliki ukrasi - lučne fibule od srebra iz Iloka - romboidna noga fibule uvijek znak ranije produkcije (Ostrogoti, Gepidi) - punciranje i granulacija kao važne metode ukrašavanja + tauširanje - spatha = dvosječni mač (razlikovanje od gladiusa) - sax = jednosječan dugi bojni nož - fibula tipa Akvileja (6. st.) - rovašenje (duboko urezivanje), ulaganje almandina, punciranje, životinjske glave - 3 ili 5 izdanaka/dugmadi – ostrogotske radionice (langobardske – 9) - Huni – fibule tipa cikada (vrsta cvrčka) – najjužniji nalaz bez konteksta na Mljetu u blizini Polača ostrogotska vlast u Dalmaciji (cikade i kod ranih Langobarda) - niello – crna površina sa srebrnim nitima (ukras balčaka spathe) - predmeti rađeni na proboj (velike praznine) kod Avara - mediteranski utjecaji – kružići, vitice, floralni ukrasi – lijepo izveden nakit - Salona – ostrogotske kacige - Istra – nema germanskog (jedino Langobardi – središta Milano, Pavia i Castelseprio), nego bizantskog materijala – obalno područje - Lobor – stambeni, obrambeni i vjerski centar na brdu - Varvaria (Bribirska glavica) – naseljenost od neolitika do dolaska Hrvata KRONOLOŠKI PREGLED - najranije vrijeme federata (380. – 427.) - Goti, Alani i Huni (bez veze s Atilom) naseljavaju Drugu Panoniju - prolazak Vizigota pred Alarikom na putu u Italiju - miješanje s romaniziranim stanovništvom (Fenekpuszta) - Veliki Huni - skitski narod - vrijeme Atile Biča Božjega – poslije smrti gubitak dominacije - donošenje refleksnog luka u ratovanju - okrugla ogledala od srebrne slitine s ušicom (vezanje za konja), fibule tipa cikada - nepoznat genetski identitet, izduživanje glave (i Alamani) - 454. bitka na rijeci Nedao (nepoznat položaj) – početak dominacije Germana (Ostrogoti i Gepidi) - prva faza ostrogotske dominacije (2. pol. 5. st.) - većina ostrogotskoga materijala iz druge faze (6. st.) - 473. Ostrogoti napuštaju Drugu Panoniju  Gepidi  Langobardi (bitka s Gepidima 550. kod Asfelda – gubitak Cibalae za Gepide – gepidsko naselje i Sirmij) - druga faza gepidske dominacije - pretenzije između Ostrogota i Bizanta (Justinijan) te Gepida - 567. poraz Gepida i nestanak s povijesne pozornice PREDMETI - najčešće slučajni nalazi - iste vrste predmeta može nositi i starosjedilačko romanizirano i novopridošlo barbarsko stanovništvo - iznimno rijetki komadići sačuvane tkanine - Ostrogoti bez vojne opreme u grobovima 3

- fibule tipa Akvileja (primjerak iz Srijemskih Karlovaca) - Kühn napravio danas nefunkcionalnu tipologiju - vezanost uz Ostrogote (i tip Sisak) - manje dugmadi na glavi - ukrašenost viticama i spiralama + životinjske glave (lavovi) i ptičji kljunovi - Huni nemaju ptice-grabljivice (Germani), nego cikade (rano – početak seobe naroda) i okrugla ogledala s motivom kola ili sunčevog koluta - 2. pol. 5. st. - fibula tipa Sisak - vezanost uz Ostrogote - od 3 do 5 dugmadi na glavi - ukrašavanje tauširanjem (ulaganje zlata u srebro) i rovašenjem (duboko urezivanje) - noga lagano romboidnoga oblika (životinjska glava), glava polukružna - 1. pol. 6. st. - iločke fibule - izrada tehnikom iskucavanja - vezanost uz rane Ostrogote - nošenje na ramenima (položaj nalaza u grobovima) - srebro – 20 i 23 cm – nošenje u obredne svrhe (preteško za svakodnevnu upotrebu) - najčešće u ženskim grobovima - S-fibule - vezanost uz Langobarde - dva oka i dva kljuna - langobardske fibule - tauširanje, rovašenje, punciranje - ptičje glave drugačije od ostrogotskih - pravokutna noga - dugmad samo naznačena – spojena s glavom - životinjski stil – prikaz mitoloških bića i lica - vezanost uz žensku nošnju - tirinške fibule (primjerak iz Salone najjužniji) - Alamani – pločaste fibule i ribe (drugi crnomorski stil – spojene ćelije – tehnika cloisonne) - Avari - jezičci pojasne garniture (najskupocjeniji dio nošnje – tauširanje) i konjska oprema (pokapanje dostojanstvenika uz konja – falere (ukras pletenica), niello ili tauširanje) - vojna oprema - dio muške nošnje – defenzivno i ofenzivno naoružanje - kaciga tipa Baldenheim - podrijetlo od sasanidskih kaciga – kasnija modifikacija u italskim radionicama (Akvileja i Ravenna) - izrada na provesla (4 ili 6), ukras punciranjem - vezanost uz Ostrogote - nalazišta: Baldenheim, Batajnica (Vinski – Gepid uzeo kao ratni plijen; jedna sačuvana obrazna ploča, punciranje – ribe ili mitološka bića, ptice močvarice i grabljivice, 1. pol. 6. st. – uz kacigu i gepidska posuda ukrašena urezanim rombovima i ispupčenjima (ne može biti langobardska zbog prostora i vremena), dijelovi žičane košulje, spatha, umbo štita, vrh koplja i žvale), Salona, Narona, Caričin Grad, Zidani Gaber - izrada spathi tehnikom damasciranja – nalazišta: Batajnica, Ilok, Zemun, Rakovac 4

KRONOLOGIJA – Werner (i Koch i Böhner) - Austrasien (1935.) – Grupa I (450. – 520.) – Grupa II-III (520. – 550. – 600.) – Grupa IV (600. – 650.) Grupa V (650. – 700.) - Bülach (1953.) – Horizont tip Bülach (1. pol. 7. st.) – Horizont tip Bern-Solothurn (2. pol. 7. st.) - Mindelheim (1955.) – Sloj I (1. trećina 7. st.) – Sloj II (2. trećina 7. st.) – Sloj III (3. trećina 7. st.)

5...