Hrvatske Zemlje U Ranom Novom Vijeku - skripte iz zadra PDF

Preview

Summary

Skripta za učenje...

Description

HRVATSKE ZEMLJE U RANOM NOVOM VIJEKU Dr. sc. Tea Mayhew, docent

Hrvatske zemlje 

Geografsko određenje – hrvatske zemlje:

Istra, Kvarner, podvelebitsko primorje, Dalmacija, Dubrovnik Gorski kotar, Lika, Kordun, Banovina, Zagorje, Međimurje, Posavina, Podravina, Slavonija, Baranja, Srijem Rani novi vijek 

Periodizacija – što je rani novi vijek?

16.-18. st Hrvatski rani novi vijek (1409.-1799.) Sadržaj kolegija 

Sukob triju imperija na hrvatskom prostoru (Habsburška Monarhija, Mletačka Republika, Osmansko Carstvo)



Ustroj krajeva pod Habsburgovcima



Ustroj krajeva pod Mletačkom Republikom



Ustroj krajeva pod osmanskom vlašću



Ustroj vojnih krajina (habsburška, mletačka i osmanska)



Različiti oblici gospodarstva hrvatskih zemalja (feudalizmi)



Trgovina i komunikacije



Vertikalna i horizontalna strukturiranost društava (plemići, građani, seljaci, vojnici)



Demografska kretanja, migracije i pokretljivost stanovništva (vertikalna i horizontalna)



Kulturni identiteti, utjecaji i razmjene



Vjerska podijeljenost (katolici, pravoslavci, protestanti), reformacija i protureformacija



Svakodnevni život i materijalna kultura

Eko-historijska osnova



Što je eko-historija?

-

Geografska osnova koja se mijenja pod utjecajem čovjeka:

-

Kultivacija, ruralizacija, urbanizacija

-

Militarizacija, devastacija

-

Klimatske promijene

-

Negativne promjene pod ljudskim utjecajem – zagađenje, istrebljenje, erozije

Kronološki pregled – politička zbivanja 

1409.-1420. Venecija uspostavlja svoju vlast nad dalmatinskim komunama



od 1411. učestali upadi Osmanlija na hrvatske teritorije



1493. bitka na Krbavskom polju – gubitak većine hrvatske vojske i hrv. teritorija



1526. bitka na Mohačkom polju – gubitak Slavonije



1527. Ferdinand I. Habsburški postaje Hrvatski kralj



Od 16. st. Organizacija Hrvatske i slavonske vojne granice za obranu od Osmanlija



Od sredine 17. stoljeća ratovi protiv Osmanlija donose oslobađanje teritorija u Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji



Sukobi između Habsburgovaca i Mlečana – Uskočki rat – stradavanja u Istri



Dubrovačka Republika – vazalni odnos prema Osmanlijama



Početkom 18. stoljeća Habsburgovci prekidaju dominaciju Mlečana na Jadranu



Slabljenje trgovačke moći Mletačke Republike, ali i Dubrovnika



Reorganizacija teritorija Habsburške Hrvatske i Slavonije nakon ratnih uspjeha protiv Osmanlija – povojačenje Vojne krajine



1797. ukida se Mletačka Republika

Društvene strukture 

Razvoj feudalizma – razlika između kontinentalnih i primorskih dijelova



Urbanizacija – izgradnja gradova – veliki utjecaj imaju vojna zbivanja



Komunikacije – trgovina – pomorska i kopnena



Gospodarstvo – ovisno o ratnim zbivanjima – agrikultura, posrednička trgovina, sitni obrti

Izvori 

Državni arhivi :

-

Zagreb (najviše građe za kontinentalnu Hrvatsku pod Habsburgovcima)

-

Zadar (najviše građe za dijelove pod Mlečanima)

-

Dubrovnik

-

HAZU – arhiv

-

Objavljeni izvori – Starine HAZU - Radoslav Lopašić, Emilije Laszovski, Šime Ljubić, Grga Novak

Arhivi u inozemstvu: -

Arhiv u Grazu, Beču, Ljubljani

-

Arhiv u Veneciji

-

Arhiv u Budimpešti

-

Arhivi u Istanbulu

Jezici izvora: -

Latinski

-

Njemački

-

Talijanski

-

Hrvatski (glagoljica, ćirilica)

-

Mađarski

-

Turski (osmanski, arapsko pismo)

Na granici triju imperija Ustanovljenje višegraničja – Mletačka Republika, Habsburška Monarhija, Osmansko Carstvo Stoljeća ratova 

16. i 17. stoljeća su neprekidnih sukoba europskih država



Granice su uglavnom nestabilne i pod stalnim promjenama kao rezultat ratnih sukoba i osvajanja teritorija



U 18. stoljeću zamjetna su duža razdoblja mira u istočnoj Europi pa time i granice postaju dugotrajnije

Hrvatske zemlje na razmeđu 

Zbog svojeg specifičnog položaja – vrata istoka i zapada, hrvatske zemlje na udaru su prodora mnogih naroda



U ranom novom vijeku ovdje se susreću i sukobljavaju interesi tri velike i važne državne tvorevine: Mletačka Republika, Habsburška Monarhija i Osmansko Carstvo



Svaka od njih zauzima dio teritorija hrvatskih zemalja

Granica/krajina/meja 

Podijeljenost hrvatskog etničkog tijela među spomenutim državama uzrokuje specifičan razvoj hrvatskog naroda



Stoga se povijest hrvatskih zemalja u ranom novom vijeku može promatrati kao povijest tromeđe



One se mogu podijeliti u nekoliko regija koje imaju svoju zasebnu povijesnu sudbinu u ranom novom vijeku iako su međusobno povezane

Koncept granice 

Granica/međa kao odraz čovjeka prema prostoru tj. okolišu



Etno-konfesionalne skupine



Fragmentacija i segmentacija dovodi do stvaranja regija



Regije označavaju širi prostor ostvarivanja jedne zajednice u najširem kulturnom smislu

kontinuitet granice 

Kontinuiteti granica od Rimskoga carsta i određenja područja urbanih sredina – ager publicus



Srednjovjekovne županije kao kontinuitet rimskog prostornog uređenja



Razgraničenje između Mletačke Republike i Ugarsko-hrvatskog kraljevstva poštuje razgraničenje gradskih distrikta



Razgraničenja s Osmanlijama samo su malo drugačija, ali isto slijede liniju distrikta

Eko-historija granice 

Granica slijedi prirodne oznake (uzvišine, udoline, potoke, jarke, istaknuto raslinje)



Kad toga nema, prave se umjetni humci



I takva granica ima svoj kontinuitet i usmenu tradiciju

Načela utvrđivanja granice 

Granicu utvrđuje pobijdenik (15.-16. stoljeće)



U 17. stoljeću granica se utvrđuje na osnovu mirovnih sporazuma i po načelu uti posiedetis



Nakon sklapanja mirovnog ugovora utvrđuje se granica na terenu

Granica – krajina 

Granica u16. – 17. stoljeću nije samo crta razgraničenja



To je široko granično ili krajiško područje ničije ili granične zemlje koje obitava mali broj stalno naseljenih ljudi – graničara – miješane etno-konfesionalne skupine



Česte migracije

Arhitektura granice 

Zbog obrane podižu se naselja



Njihova je karakteristika obrambeni sustav bedema, kula i jaraka

Odnosi na tromeđi 

Specifičan način života



Latentna prisutnost rata



Stalne sitne čarke, pljačke i otimačine



Međusobne razmjene dobara i trgovina



Uvjete mira i rata diktiraju tri velike sile i njihovi diplomatski odnosi

Ustrojstvo hrvatskih zemalja pod habsburškom upravom Hrvatske zemlje prije Habsburgovaca  Ugarsko-hrvatski kralj Matijaš Korvin (1458.-1490.)  Njegovu vladavinu obilježili su ratovi protiv Osmanlija i održavanje ravnoteže prema habsburškim i mletačkim intersima  Osniva obrambeni sustavi protiv Osmanlija – Senjska kapetanija, Jajačka i Srebrenička banovina (1466.) što je temelj buduće vojne krajine  Zbog prevelike koncentriranosti na probleme europske politike, zanemaruje obranu

protiv Osmanlija Jagelovići

 Iako je Korvin obećao krunu Fridrihu III Habsburgu, te imao nezakonita sina Ivaniša, ugarski i hrvatski plemići krunu predaju češkom kralju Vladislavu II Jageloviću  Njegovo je vladanje obilježeno sukobima oko prijestolje, što su iskoristili Osmanlije za haračenje po hrvatskim zemljama  1493. bitka na Krbavskom polju  Ludovik II premlad stupa na prijestolje nasljedivši sukobe oko prijestolja te osmanske upade  Obranu od Osmanlija osiguravali su krbavski knez Ivan Karlović koji postaje i mletački kondotijer, a od 1521. je hrvatski ban  Obranu od Osmanlija u Slavoniji osiguravao je ban (slavonski) Petar Berislavić koji pogiba 1521.  1521. pada kraljevska utvrda Beograd  1526. bitka na Mohačkom polju – smrt kralja Izbor Habsburgovaca -

1527. Sabor hrvatskog plemstva u Cetinu – biraju Ferdinanda I. Habsburškog

-

- sabor ugarskog plemstva u Stolnom Biogradu – izabran Ivan Zapolja

-

- uslijedile su godine građanskog rata između dviju stranki i dva kralja

-

- to iskorištavaju Osmanlije za daljnje širenje u Ugarskoj i Slavoniji

-

- 1529. Sulejman Veličanstveni opsjeda Beč

-

- skupi troškovi obrane

Konsolidiranje protuosmanske obrane  Osmanlije osvajaju veliki dio Slavonije i stalno upadaju u Kranjsku, te prodiru skroz do Furlanije  Habsburgovci počinju s organizacijom protuobrane  Prvi Vlasi – Uskoci kao prebjezi s osmanskog teritorija naseljavaju se na Žumberku  Veliki gubitak hrvatskih gradova – pad Čazme i Virovitice 1522; 1556. Kostajnice  Skupi troškovi obrane – podnose ih Kranjska, Štajerska i Koruška

Organizacija protuosmanske obrane  Ferdinand reorganizira državni ustroj – podređuje ga potrebama obrane

 Naseljava sustavno vlaško stanovništvo – Vlaški statut 1630.  Osmanski napadi zaustavljen u bitki kod Siska 1593. – poraz Hasan-paše Predojevića

(osnovao Petrinju)  Istovremeno nastoji zaustaviti širenje protestantizma  1604. zabranjeno nastanjenje protestanata u Hrvatskoj i Slavoniji Od personalne prema realnoj uniji  Već Ferdinand I. nastoji centralizirati državu opravdavajući se potrebama obrane  Nakon njega hrvatsko i slavonsko plemstvo bira njegova sina Maksimilijana još za njegova života kako bi se osiguralo prijestolje  Hrvatsko i ugarsko plemstvo inzistiralo je na običaju biranja kralja i krunjenju svakog novog izabranog krunom svetog Stjepana  Kralj bira i imenuje bana u Hrvatskoj i Slavoniji

Hrvatska i Slavonija  Svaka ima svojega bana kojeg međusobno bira plemstvo  Postepeno s Osmanskim osvajanjem mijenja se ime hrvatsko i slavonsko  Glavna preokupacija očuvanje teritorija  Ban pod sobom ima plemićku vojsku te je glavni zapovjednik vojske i obrane

 Plemići imaju zadatak okupljati vlastitu vojsku radi obrane Seljačke pobune  Velika pobuna seljaka zimi 1573.  Glavni razlozi – veliki pritisci na seljake, povećanje podavanja, ukidanje prava slobodnih seljaka i sitnih plemića, veliki troškovi ratovanja i slaba obrana od Osmanlija Problemi s uskocima  Plaćen je svega jedan dio i to u vrijeme ratovanja  Ostali žive od plijena  Uskoci ogorčeni nakon ponovnog gubitka Klisa 1596.  Sukobi s Mlečanima koji je doveo do Uskočkog rata 1615.-1618. Neposlušni plemići

 Plemići nezadovoljni Habsburgovcima zbog centralizacije i slabe organizacije obrane  Osnovana urota – vođe najbogatiji i najmoćniji plemići – Zrinski i Frankapani  Pobunjenici pogubljeni 1571. Ratovi za oslobođenje  Leopold I. uspio je preokrenuti ratnu sreću i povesti rat protiv Osmanlija (1683.1699.)  Oslobođen veliki dio hrvatskih teritorija  Konsolidacija v. krajine Prosvijetljeni Habsburzi  Karlo VI. – pragmatična sankcija – status Hrvatskog kraljevstva u odnosu na Ugarsko  Merkantilistička orijentacija  Proglašenje slobodne plovidbe Jadranom  Stimuliranje stranog kapitala  Poticanje razvoja gradova, manufaktura i trgovine  Gradnja cesta – karolina – povezuje Karlovac s Bakrom Marija Terezija i Josip II.  Dinastički ratovi – angažiranje krajišnika – barun Trenk  Ulaganje u manufakture i prometno povezivanje  Gradnja Jozefine – cesta koja povezuje Senj s Karlovcem  Reforme u državnoj upravi  Vjerske slobode  Ukidanje pojedinih vjerskih redova  Germanizacija Leopold II.  Ukida pojedine reforme Josipa II.  Okrunjen za ugarsko-hrvatskog kralja  Ponovno saziva i razdvaja hrvatski od ugarskog sabora

 Pravo odvojenih odluka Hrvatske zemlje pod mletačkom upravom Istarske komune Prostorno određenje •

Istarski poluotok dijeli se na tri dijela: crvena (obalna), siva (središnja) i bijela (planinska)

•

Kvaliteta zemljišta, a time i prirodnih resursa mijenja se od obale prema unutrašnjosti

•

Uvjetovanost razvoja urbanih središta prirodnim resursima

Kontinuitet obalnih komuna •

Obalne komune: Trst, Umag, Novigrad, Poreč, Rovinj, Pula, Labin

•

Kontinuitet naseljenosti iz predrimskog razdoblja

•

Urbana središta razvijaju se tijekom antike i zadržavaju svoj kontinuitet

Uspostava mletačke vlasti •

U prvoj polovici 15. st. ustanovljava se mletačka vlast na obalnom dijelu Istre (gradovi-komune)

•

Unutrašnjost Istre – Pazinska grofovija pod vlašću Habsburgovaca

Teritorijalni sukobi •

Kontinuirani sukobi na granici

•

Međusobne pljačke, otimanja i uništavanja s obje strane granice

•

Glavni mletački neprijatelji – uskoci

•

Sukobi kumuliraju uskočkim ratom – ratom za Gradišku 1615.-1618.

•

Sukobi okončani Madridskim mirom 1618. i konačnim ustanovljenjem granice između Mlečana i Habsburgovaca u Istri

Nevolje •

Sukobi oko differenzi – granice – pgranične čarke

•

Vjerski sukobi – utjecaj luteranske hereze

•

Bolesti – epidemije kuge i malarije

•

Glad – nestalni prinosi od poljoprivrede, loši klimatski uvjeti, slabo razvijena obrada zemlje

•

Upadi osmanlija – pjačkaški pohodi u 16. st.

•

Uskočki rat – gusarenje

•

Gubitak vojno-strateškog i prometnog značenja tijekom 18. stoljeća

Kašteli i ruralna Istra •

u zaleđu gradskih komuna nalaze se kašteli i sela

•

Broj stanovnika zbog negativnih utjecaja stalno pada pa nedostaje radne snage

•

Mletačke vlasti dovode ljude iz Dalmacije i prebjege s osmanske strane – Morlaci

•

Promjena etničke strukture stanovništva s obje strane granice

Dalmatinske komune Uspostava mletačke vlasti •

1409. Venecija uspostavlja vlast u Zadru, Ninu, Novigradu i Pagu

•

Postepeno zauzima i druge komune

•

Posljednja komuna koja dolazi pod njihovu vlast je Krk 1480

•

Mijenja se vlast – u komunama mletačku vlast provodi mletački plemić – knez, a plemićka vijeća gube značenje

•

Središnju vlast predstavlja generalni providur u Zadru

Važnost Dalmacije •

Isprva je važna zbog načina plovidbe, ljudskih resursa i posredničke trgovine

•

U 18. stoljeću dobiva na važnosti kao jedina preostala mletačka prekomorska pokrajina

Hrvatske zemlje pod osmanskom upravom Karakteristike osmanske uprave  Strogo vojno ustrojstvo  22 beglerbegluka – pašaluka – ejaleta ili vijaleta (kraljevstva)

 Svaki beglerbeg (paša) ima svoju vojsku, a posebni status zbog granice imaju budimski, temišvarski i bosanski beglerbegovi  Svaki se beglerbegat dijeli na sandžake (tur. – barjak) kojim upravlja sandžak-beg (paša)  Njih je imenovao Sultan

Administrativne jedinice Bosanskog beglerbegluka  Hercegovinia (južna Dalmacija)  Klis (srednja Dalmacija)  Lika (sjeverna Dalmacija i Lika)  Bihać (Pounje)  Cernik (zapadna Slavonija)  Požega (središnja i istočna Slavonija)  Zvornik (Zvornik i Tuzla)  Bosna (središnji dio Bosne – Sarajevo)  Srijem (potpadao je u beglerbegluk Budim i imao sjedište u Iloku) Uprava sandžaka  Sandžak-beg – imenuje ga sultan, vrhovni je vojni zapovjednik sandžaka (barjaka) i za svoju službu ne dobiva plaću već ima prihode od svojih posjeda (nadarbina)  Niži službenici također imaju prihode (dirlik) od posjeda koji su im dodijeljeni za službu i nisu nasljedni  Jer sva se zemlja smatra državnim dobrom koja se samo daje na upotrebu ili uživanje Vrste posjeda  Spahije dobivaju zemljište s kojeg imaju pravo ubiranja prihoda u određenoj visini  Nemaju nasljednog prava na taj prihod niti zemlju, ali se to zloupotrebljava  Čiftluk – seosko imanje – posjedi u zakupu za koje se plaća danak  Timar – manji prihod – ispod 400 dukata godišnje  Zeamet – veći prihodi - preko 400 dukata godišnje Sudbeno-upravna područja  Kadiluci (kaze) – nahije  Kadija – sudija koji provodi sudbenu vlast na osnovu Kurana i za to je plaćen od sredstava kazni  Financijsku upravu provode – emini – najveći prihodi od trgovačkih pristojbi i carina Društvene promjene

 Najviše položaje u početku drže došljaci – visoko plemstvo=asker  Kasnije se miješaju s domaćim stanovništvom i drugim pridošlicama (Albanija, Vlasi)  Feudalna kasta u Bosni oblikuje se od domaćih, najčešće slobodnih seljaka i nešto nižeg plemstva koji prihvaćaju islam i miješaju se s pridošlicama  Razlog prihvaćanja islama je uglavnom pragmatičan Vjerske razlike  S pravoslavnom crkvom Carstvo sklapa ugovor pa su pravoslavni kršćani tolerirani, dok su katolici kao papini podanici percipirani kao zavjernici  Mnogi prihvaćaju islam kako bi izbjegli harač i umjesto džizije plaćali filuriju  U Lici i Zagori bilo je nekoliko muslimanskih sela gdje su živjeli uglavnom doseljenici  U Slavoniji je najviše islamizirana Požeština Porezi  Kršćani (raja) bli su dužni plaćati desetinu (ušur) od plodina spahiji i harač (džiziju) tj. glavarinu u gotovu novcu sultanu  Vlaško stanovništvo plaćalo je samo filuriju (dukat) po ognjištu (odžaku)  Devširma – danak u krvi – regrutacija kršćanskih dječaka za janjičare  Odmetnici koji su izbjegavali plaćanje poreza i živjeli uglavnom od pljački bili su hajduci Izvori  Na osmanskom turskom jeziku – najvećim dijelom se čuvaju u arhivima u Istanbulu  Mali broj narativnih administrativnih izvora  Većinu čine popisi – defteri (katastri) – koji su se radili radi prikupljanja poreza te

regrutiranja vojske  Zanimljivi, ali često ne vjerodostojni izvori o životu u Osmanskom Carstvu su putopisi raznih osmanskih dužnosnika  Najpoznatiji Evlija Čelebija Vojne granice / vojne krajine/ Krajiška društva Formiranje granice 

Začetak za vrijeme kralja Matijaša Korvina od sredine 15. stoljeća



Habsburgovci razrađuju ozbiljnije sustav granice prema Osmanskom Carstvu



Teritorij granice podijeljen je u kapetanije sa sjedištima u najvažnijim utvrdama



Podjela na Primorsku, Hrvatsku i Slavonsku krajinu



Karlovački generalat, Banska krajina, Varaždinski generalat, Slavonski generalat

Krajišnici 

Opust...