P1 skripta - Summary Psihologija PDF

Preview

Summary

Download P1 skripta - Summary Psihologija PDF

Description

RAZVOJNA PSIHOLOGIJA (Vasta, 1.)  Psihologija je znanost koja se bavi psihičkim procesima i njihovim manifestacijama u ponašanju  Razvojna psihologija bavi se promjenama u ponašanju i sposobnostima tijekom razvoja  Razvojno istraživanje ima 2 osnovna cilja:  Opisati dječje ponašanje u svakoj točki njihova razvoja (kada počinju hodati, koje su tipične matematičke sposobnosti u određenoj dobi itd.)  Otkriti uzroke i procese koji proizvode promjene u ponašanju od jedne vremenske točke do druge (određivanje učinaka takvih činitelja kao što su djetetovo genetsko naslijeđe, biološke i strukturalne značajke ljudskog mozga, fizička i socijalna okolina u kojoj dijete živi i vrste iskustva s kojim se dijete susreće)  Razvojni psiholozi proučavaju promjene u ponašanju u svim fazama životnog ciklusa, a većina se usredotočuje na period koji završava adolescencijom  No, u zadnje vrijeme se proučava i odrasla i starija dob  psihologija cjeloživotnog razvoja: istraživanja razvoja tijekom cijelog životnog ciklusa  ZAŠTO PROUČAVATI DJECU?razdoblje brzog razvoja, dugoročni utjecaji, uvid u složene procese odraslih, primjena u socijalnoj politici, zanimljiv predmet istraživanja

1. Razdoblje brzog razvoja: tijekom prvog dijela života mnogih vrsta događa se više razvojnih promjena nego tijekom bilo kojeg drugog razdoblja. Kod ljudi je fizički razvoj, npr., u prvoj godini veći nego u bilo kojoj drugoj godini života (do druge godine većina djece dosegne polovicu visine koju će doseći kao odrasli). Promjene koje se odnose na socijalne interakcije, stjecanje i upotreba govora, pamćenje i sposobnosti rasuđivanja i gotovo sva druga područja ljudskog funkcioniranja najveća su tijekom djetinjstva. 2. Dugoročni utjecaji: događaji i iskustva iz ranih godina snažno utječu na kasniji razvoj pojedinca. 3. Uvid u složene procese odraslih: proučavanjem početaka razvoja istraživači ostvaruju uvid u mehanizme složenijeg govora odraslih. 1

4. Primjena u socijalnoj politici: većina istraživanja provodi se u laboratorijskom okruženju te se proučavaju teoretska pitanja koja se odnose na osnovne psihološke procese. Socijalna politika je načelo koje koristi društvo kako bi odlučilo na koje socijalne probleme obratiti pažnju i kako ih rješavati. Jedan od razloga zašto proučavamo djecu jest da bismo im poboljšali život. 5. Zanimljiv predmet istraživanja: djeca su očaravajuća i čudesna bića čiji razvoj još nije skroz jasan znanstvenicima

POVIJESNI POGLEDI NA DJETINJSTVO  Dječja psihologija ima korijene u zapadnoj kulturi ANTIČKA GRČKA I RIM  Od oko 600.g.pr.Kr. do otprilike 400.g.; razdoblje velikog prosvjetljenja  Ta društva prepoznala veliki utjecaj djetinjstva na kasniji razvoj, posebno u području učenja. Rano se poučavanje, barem za djecu iz viših klasa, visoko vrednovalo.  Veliki mislioci poput Platona i Aristotela pisali o važnosti obrazovanja, no također zagovarali praktične postupke koji bi danas bili nezamislivi  Infanticid: ubijanje novorođenčadi bilo je uobičajeno i držalo se prikladnim načinom rješavanja problema djece koja su bila nezakonita, nezdrava ili neželjena  Najugroženija su bila ženska dojenčad, one su općenito držane potrebnima samo za eventualne reprodukcijske svrhe, pa su mnoge kuće ''držale'' samo jednu kćer  Djeca su se često kažnjavala i seksualno iskorištavala  Rim: djeca su se kupovala i prodavala u različite svrhe, kao što su kućni poslovi i bordeli  Kartaga: djeca ubijana i pokapana u temelje javnih zgrada ili spaljivana u masovnim grobnicama kao žrtve bogovima SREDNJI VIJEK I RAZDOBLJE RENESANSE  Prije pada Rimskog carstva (oko 400.g.) položaj djece se počeo poboljšavati  širenje kršćanstva i nastojanje Crkve da promiče novu sliku djece; protiv infanticida i zauzimanje za to da se djecu šalje u samostane i sjemeništa 2

 Crkva je donekle uspijevala u podučavanju čitanja i pisanja djece koja su bila uključena u vjersku poduku  Religijska kultura veličala dječju nevinost i čistoću  No, zlostavljanje i iskorištavanje djece bilo je uobičajeno tijekom srednjeg vijeka  Kada su djeca bila dovoljno stara da sudjeluju u kućnim poslovima i radu u zajednici (oko 7. godine) postala su dio šire zajednice i bila tretirana kao manje iskusni odrasli  Renesansa (od početka 14. st do 17. st): preporod zapadne civilazacije, zanimanja za grčko-rimsku umjetnost i kulturu, povećana briga za dobrobit djece  Firenca: domovi za nahočad primali bolesnu, izgubljenu i neželjenu djecu; počeli se širiti po Europi  Proučavanjem ljudskog razvoja bavili su se ugl. filozofi i vjerski mislioci  Neki znanstveni mislioci, poput Galileja, vjerovali su da su fizički i biološki mehanizmi osnovica za razumijevanje ljudskog ponašanja, ali Crkva koja je tad bila jako utjecajna nije prihvaćala nikakva neduhovna objašnjenja ponašanja REFORMACIJA  Početak 16.st.; mnoge protestantske crkve; za razvojnu psihologiju jedna od najvažnijih bila je puritanska, predvođena Johnom Calvinom  Puritanci vjerojatno prvi koji su ponudili sveobuhvatni model dječjeg razvoja  Calvin tvrdio da su djeca rođena s izvornim grijehom i da će bez prikladnog vodstva i poučavanja prirodno težiti prema zlu, također je vjerovao da djeca imaju veliku sposobnost učenja u mladoj dobi i da roditelji zato imaju priliku i obvezu pravilno ih odgojiti  Puritanci su odgoj djeteta shvaćali jako ozbiljno, prvi su napisali priručnike o odgoju djece  Kalvinistički pristup odgoju: ohrabrivati dijete da postane nezavisno, samopouzdano i iznad svega da razvije samokontrolu, strog odgoj će odvratiti djecu od lošeg ponašanja i tako odstraniti potrebu za strožim oblicima kažnjavanja  Stavljali veliki naglasak na obrazovanje, posebno čitanje, bili su prvi koji su pisali knjige posebno za djecu

3

DESCARTESOV DUALISTIČKI MODEL  17. st.  Descartes se nije posebno bavio dječjim razvojem, ali njegov model ljudskog ponašanja postavio je temelje za ono što će na kraju postati znanstvena psihologija  Um i tijelo su odvojeni jedno od drugoga; tvrdio da um nema materijalni oblik i da ne slijedi fizičke zakone znanosti te sadrži neke urođene ideje (samo Bog je mogao stvoriti um)  2 zasebna istraživanja ljudskog ponašanja: psihološko funkcioniranje uma i fizički rad tijela  Poimanje da um postoji nezavisno od tijela nazvano je kartezijanski dualizam  Smanjen nadzor Crkve nad znanstvenim istraživanjem uma i tijela

PRVI TEORETIČARI  John Locke, Jean-Jacques Rousseau, Charles Darwin  ponudili teorije ljudskog ponašanja koje prethode 3 glavnim teoretskim tradicijama koje danas obilježavaju znanstvenu dječju psihologiju: 1. Model koji je usmjeren na utjecaj djetetove okoline 2. Model koji naglašava ulogu djetetova spoznajnog razvoja 3. Model koji se najviše bavi evolucijskim korijenima ponašanja  JOHN LOCKE - 17.st., britanski empirist koji je proširio Descartesovu teoriju - Prihvatio razlikovanje uma i tijela, ali odbio stajalište urođenih ideja - Um novorođenčadi: tabula rasa (prazna ploča)dijete stječe znanje samo kroz iskustvo i učenje, nije urođeno ni dobro ni zlo već samo rezultat djelovanja okoline i odgoja - Tu ideju danas zovemo okolinska teorija - Vjerovao da djeca stječu znanja kroz načela nagrade, kazne i oponašanja i da ako učestalo doživljavaju 2 stvari koje se događaju istovremeno, stvorit će vezu među njima - Nudio savjete o odgoju djece, naglašavao upotrebu nagrade i kazne, no nije bio sklon materijalnim nagradama niti fizičkom kažnjavanju

4

- Disciplina treba sadržavati pohvalu za odgovarajuće ponašanje i pogrdu za suprotno - Zagovarao važnost poticanja djece na vrlo rano učenje - Djeca imaju urođenu znatiželju koju roditelji trebaju poticati i pažljivo usmjeravati  JEAN-JACQUES ROUSSEAU - Otac francuskog romantizma - Poglede na razvoj iznio u romanu Emile, o odgoju dječaka - Povratak Descartesovim idejama da se djeca rađaju sa znanjem i idejama koje se s dobi prirodno pojavljuju - Razvoj prolazi kroz seriju predvidivih faza kojima upravlja urođena satnica - Djetetovo urođeno znanje: načela pravde i poštovanja, osjećaj savjesti  vratio se temi modernog dobra i čistoće djeteta - Znanja koja nisu urođena se postupno stječu kroz interakciju s okolinom, kojom upravljaju djetetovi vlastiti interesi i stupanj razvoja - Najmudriji pristup odgoju djeteta nije formalno poučavanje nego dopuštanje učenja kroz procese istraživanja i otkrivanja - Nativizam: teorija po kojoj je ljudski razvoj rezultat urođenih procesa koji upravljaju pojavom ponašanja na predvidljiv način - 3 ideje koje i danas podržavaju neki odgojni tehničari: 1. Djecu treba izložiti određenoj građi samo nakon što su pokazala kognitivnu spremnost da ju nauče 2. Djeca najbolje uče kad su izložena informacijama i idejama, a onda ih se pusti da ih shvate putem vlastitog procesa otkrivanja 3. Obrazovanje i odgoj djeteta trebali bi njegovati popustljiv, a ne vrlo discipliniran stil međudjelovanja - Ideje naišle na otpor u Americi tijekom 18. st. (zbog kalvinističkog utjecaja), ali u Europi imale značajan utjecaj  CHARLES DARWIN - Detaljan zapis o rastu i ponašanju sina Doddya predstavlja jednu od prvih razvojnih studija - Pojedini pripadnici iste vrste se razlikuju u mnogim karakteristikama

5

- Mnoge vrste proizvode više podmlatka nego što okolina može podnijeti  pojedinci se moraju natjecati da bi preživjeli - Neke varijacije mogu povećati prilike za opstanak - Prirodna selekcija: evolucijski proces prema kojem karakteristike pripadnika vrste koje povećavaju njegove mogućnosti preživljavanja imaju više izgleda za prenošenje na buduće generacije  jedinke se trajno razvijaju u sve prilagodljivije oblike kroz ovaj proces - Ernst Haeckel  rekapitulacijska teorija : rano biološko shvaćanje (kasnije ga je prihvatio S. Hall) da se razvoj pojedinca (ontogeneza) ponavlja kroz razvoj vrste (filogeneza)

PIONIRI DJEČJE PSIHOLOGIJE  Uvjerenje da je djetetov razvoj povezan s evolucijom vrsta omogućilo je pojavu znanstvene razvojne psihologije  G. STANLEY HALL o Utemeljitelj razvojne psihologije o Proveo i objavio prvo sustavno istraživanje djece u SAD-u  otac dječje psihologije o Rezultati istraživanja objavljeni 1883. pod nazivom Sadržaj dječjih umova: zanimljivi rezultati, upitnici na djeci o vrstama svakodnevnog znanja kojim raspolažu, ali nisu sadržavali ništa novo ili iznenađujuće o 1891. započeo veliki projekt namijenjen prikupljanju podataka o djeci svih uzrasta iz svih područja zemlje; upitnici poslani roditeljima, učiteljima i drugim odraslim osobama koji su imali čest kontakt s djecom  nije mogao dobro obraditi podatke  o Genetička psihologija: po uzoru na Darwina, naglašena evolucijska osnovica razvoja, istraživanje razvoja od njegove geneze ili najranijih početaka o Obrazovanje i odgoj djeteta trebaju poticati djetetove prirodne tendencije da odražava ponašanja i razvoj ranijih oblika vrste o Posebno ga je zanimao period adolescencije koji je, prema njemu, označavao kraj biološke rekapituacije i prvu priliku da dijete razvije individualne talente i sposobnosti o Genetička psihologija postala poznata kao razvojna psihologija, i prije Hallove smrti 1924.g. 6

o Osnovao i postao predsjednik Američke psihološke udruge i kao profesor na Sveučilištu Clark obučio prvu generaciju istraživača djece  JOHN B. WATSON o Filozofsko i teorijsko gledište koje je zajedničko znanstvenicima u određenom vremenu, naziva se Zeitgeist o 20.st. okolinsko gledište o J.B.Watson prvi važniji psiholog koji je usvojio Lockeovo gledište da se ljudsko ponašanje može u glavnini razumjeti na temelju iskustva i učenja o Biheviorizam: ljudski razvoj prvenstveno rezultat procesa uvjetovanja i učenja, (novo: razlikovao se od postojećih psiholoških stavova po tome što bi psiholozi trebali istraživati i koje metode pritom trebaju upotrebljavati) o Proučavanje fizioloških procesa i životinjske psihologije o Introspekcija: istraživačka metoda za ispitivanje funkcioniranja uma koja se sastoji u traženju od ispitanika da opišu svoje misaone procese o Nezadovoljan samom metodom introspekcije i činjenicom da nikad nije ustanovljeno slaganje između opisa unutarnjih doživljaja različitih ispitanikainteres za životinjsku psihologiju ga je naveo da odbaci svaku metodu koja ne bi mogla biti upotrijebljena za istraživanje drugih vrsta o Psihologija bi se trebala baviti objektivnim, opažljivim predmetom istraživanja, tj. opažljivim ponašanjem cilj psihologije bi trebao biti predviđanje i kontrola ponašanja o Osnovno načelo biheviorizma bilo je da su promjene u ponašanju prvenstveno rezultat procesa uvjetovanja, a ne urođenih bioloških mehanizama o Tvrdio da se učenje odvija kroz proces asocijacije koji je opisan u radu Ivana Pavlova (klasično uvjetovanje) o Vjerovao da taj jednostavni proces uvjetovanja (nazvao ga je metodom uvjetovanog refleksa) objašnjava kako se ljudsko ponašanje mijenja tijekom vremena. Sva ljudska ponašanja počinju kao jednostavni refleksi; zatim putem procesa asocijacije različite kombinacije jednostavnih podražaja bivaju uvjetovane na mnogo podražaja iz okoline. Što se proces uvjetovanja dulje nastavlja, to veze između podražaja i reakcije postaju složenije

7

o Verbalno ponašanje, tj govor počinje kao jednostavni zvukovi dojenčeta koji postaju sve kompleksniji uvjetujući se za objekte i događaje iz okoline koja ga okružuje o Vjerovao da je za psihologe najbitnije proučavati dojenčad i malu djecu – ne zato da bi opažali rane tjelesne promjene, već da bi otkrili prve korake u procesu uvjetovanja koji proizvode složeno ljudsko ponašanje o Pavlovijanski proces uvjetovanja koji je činio srž Watsonove biheviorističke teorije bio je relativno jednostavan i razumljiv o Knjiga Psihološka njega dojenčeta i djeteta (1928.) predstavlja njegove poglede na odgoj djeteta te je postala vrlo uspješna i utjecajna o Savjeti roditeljima utemeljeni na čistoj okolinskoj teoriji ni jedna sposobnost niti osobina ličnosti nisu urođene, već su djeca u potpunosti proizvod odgoja i okoline  SIGMUND FREUD o 1909. na Sveučilistu Clark u pet predavanja prvi put izložio svoju veliku teoriju psihološkog razvoja o Najveći utjecaj je imao na području kliničke psihologije gdje su njegov model ličnosti i psihoanalitičke tehnike dale osnovicu onoga što je još uvijek glavni misaoni pravac u psihoterapiji o Doprinos razvojnoj psihologiji  teorija faza psihoseksualnog razvoja o Središnja teza  svako dijete rođeno s određenom količinom seksualne energije (libido) koja se kako dijete raste biološki usmjerava na određena mjesta na tijelu zvana erogene zone. Seksualna energija=sposobnost doživljavanja tjelesne ugode o Dolazak libida na svaku točku u tijelu označava novu fazu u psihoseksualnom razvoju. Tijekom pojedine faze dijete doživljava najveće tjelesno zadovoljstvo u toj određenoj erogenoj zoni o Model nije bio u potpunosti biološki; djetetova iskustva tijekom svake faze snažno utječu na njegov kasniji razvoj. Uspješan prelazak iz jedne faze u drugu zahtijeva da dijete primi prikladnu količinu tjelesne ugode od svake erogene zone o 5 faza ljudskog razvoja:  Oralna faza (od rođenja do 18.mjeseca): libido je smješten u ustima, glavni izvor tjelesnog užitka je sisanje, najveći utjecaj dojenje

8

 Analna faza (od 18.mj. do 3. g.): dijete postiže tjelesnu ugodu prvo puštajući rad crijeva, a kasnije kočeći ga  Falusna faza (od 3.g. do 5.g.): najsloženija faza, erogena zona je područje genitalija, djecu počinje seksualno privlačiti roditelj suprotnog spola. No, djeca ubrzo počinju osjećati konflikt jer shvaćaju da im je roditelj istog spola moćan suparnik. Pretpostavlja se da djeca rješavaju taj koflikt na 2 načina: 1. Potiskuju svoje želje u nesvjesno (represija) te tako brišu sjećanja na te osjećaje 2. Nastoje kompenzirati taj gubitak pokušavajući odlučno usvojiti značajke roditelja istog spola (identifikacija)  Faza latencije (od 6.g. do 12.g.): libido je potisnut i neaktivan  Genitalna faza (pubertet): dijete ponovno razvija sklonost prema suprotnom spolu, prema vršnjacima (a ne roditeljima) o Teorija dječjeg razvoja je zapravo teorija razvoja ličnosti; pretpostavlja da su mnogi aspekti ličnosti odrasle osobe rezultat događanja tijekom psihoseksualnih faza u djetinjstvu. Ako djetetova iskustva tijekom faze nisu onakva kakva bi trebala biti, jedan dio libida ostat će fiksiran u toj erogenoj zoni umjesto da prijeđe u sljedeću. Kasnije u životu će se ta fiksacija manifestirati u tome što će osoba neprekidno tražiti tjelesnu ugodu u toj erogenoj zoni o Loše strane teorije: nejasna i ima malo nedvojbenih predikcijaključni elementi ne mogu se znanstveno dokazati niti opovrgnuti, oslanjanje na neopažljive mehanizme o Dobre strane teorije: odbijanje potpuno nativističkog i strogo okolinskog objašnjenja ljudskog ponašanjainterakcionističko gledište (ljudski razvoj je rezultat kombiniranog djelovanja naslijeđa i okoline); također, otkriće da rana iskustva mogu imati važan utjecaj na ponašanje u kasnijem životu  ARNOLD GESELL o 1911. osnovao Kliniku dječjeg razvoja Yale o Nije se slagao s Hallovom idejom da ljudski razvoj odražava evoluciju vrste, no vjerovao je da razvojem upravljaju ponajprije genetski procesi 9

o Mislio da rast i pojava motoričkih vještina trebaju slijediti vrlo predvidljiv redoslijed o Okolina igra samo sporednu ulogu – možda utječući na dob u kojoj će se pojaviti određene vještine, ali nikada ne djelujući na redoslijed ili obrazac razvoja o Složene biološke mehanizme koji rukovode razvojem jednostavno je opisao kao maturaciju (sazrijevanje) o Koristeći metode opažanja i stotine djece različite dobi kao ispitanike, proveo je prvo istraživanje velikih razmjera kako bi detaljno ispitao dječji razvoj - Sva se djeca nisu razvijala istom brzinom, neka su prohodala ranije, neka kasnije, ali je redoslijed razvoja bio vrlo dosljedan - Statističke norme: neka vrsta razvojnog rasporeda koji opisuje uobičajeni red po kojem djeca izražavaju različita rana ponašanja i dobni raspon unutar kojeg se svako ponašanje normalno pojavljuje o Prvi upotrijebio filmsku kameru da bi zabilježio dječje ponašanje o Prvi razvio jednosmjerno staklo i konstruirao fotografsku kupolu koja omogućuje opažanje iz svih kutova, a da se pri tome ne uznemirava dijete koje se ispituje o Pisao knjige sa savjetima za roditelje; savjeti nisu bili tako permisivni kao Rousseauvi i on je vjerovao da roditelji trebaju davati neka ograničenja i strukturu djetetovu životu. Ali bio je uvjeren da ako se djecu uglavnom pusti na miru, da će se razviti prirodno i na odgovarajući način, u skladu sa svojim biološkim planom o Njegove metodološke inovacije su pomogle unapređenju područja razvojnih istraživanja, a određivanje normi uvelike je proširilo naše znanje o dječjim svakodnevnim vještinama i ponašanju o Ali izrazito biološka filozofija bila je, poput većine ekstremnih gledišta, pojednostavljena jer je uvelike zanemarivala ključnu ulogu okolinskih činitelja  JEAN PIAGET o Njegova teorijska gledišta još uvijek u nekom obliku široko prihvaćaju mnogi današnji razvojni psiholozi o Pri testiranju inteligencije opazio da djeca različite dobi ne samo da raspolažu različitom količinom informacija, već i da gledaju na svijet na 10

o o

o o o

vrlo različite načine. Njihovi odgovori otkrivali su kvalitativne (sa stilom povezane) razlike u mišljenju povrh kvantitativnih (s količinom povezanih) razlika u činjeničnim informacijama Genetička epistemologija: proučavanje dječje spoznaje i njezine promjene tijekom razvoja Piagetova teorija (8.poglavlje!) bavi se identifikacijom zajedničkih elemenata u dječjem razvoju, a ne određivanjem kako se djeca razlikuju jedna od drugih. Za razliku od Halla, Piageta nije zanimalo precizno znanje koje djeca imaju, već kako ona stječu i koriste to znanje, kako djeca misle Proučavao razvoj svoje djece Razvio vlastite istraživačke tehnikeklinička metoda: sastoji se od slabo strukturiranog intervjua s pitanjima koja su oblikovana tako da ispitaju djetetovo razumijevanje različitih pojmova

 LAV VIGOTSKI o Počeo raditi u psihologiji u vrijeme socijalizma i kolektivizma o Sociokulturalni (sociopovijesni) pristup: razvoj pojedinca je produkt njegove kulture, razvoj se odnosio na mentalni razvoj (procesi mišljenja, jezika, rasuđivanja) o Za te se sposobnosti pretpostavljalo da se raz...