Poglavlje 10- uvod u psihologiju djeteta i adolescencije,ERF PDF

Preview

Summary

Skripta za 10.poglavlje iz navedene knjige, potrebno za 1. kolokvij iz uvoda u psihologiju, ERF....

Description

10. poglavlje – Kognitivni razvoj: pristup testiranja inteligencije Psihometrija – pristup proučavanju inteligencije koji počiva na uporabi standardiziranih testova za utvrđivanje individualnih razlika među ljudima 









Alfred Binet i Theodor Simone o Prvi uspješan test inteligencije (Pariz, 1905.)  Razvijen za djecu koja imaju teškoće u školi  Cilj: razlikovanje djece koja su sposobna, ali im je možda potrebna dodatna pomoć od one koja nisu dovoljno inteligentna za savladavanje programa  Velik broj zadataka primijenjen na djeci iz dviju skupina:  Djeca za koju se znalo da su u školi vrlo uspješna  Djeca za koju se znalo da imaju teškoća u školi  One čestice koje su djeca uspješna u školi rješavala bolje od neuspješne djece zadržavane su u testu – sposobnost predviđanja inteligencije glavni kriterij za zadržavanje pojedine čestice kao mjere inteligencije  Zadaci uključuju prepoznavanje dijelova tijela, imenovanje poznatih predmeta, razlikovanje apstraktnih riječi Stanford-binetova skala inteligencije o izravan nasljednik izvornog Binet-Simonovog testa o Lewis Terman, 1916. o Test dječje inteligencije, primjenjiv u svakoj dobnoj skupini, osim ranog djetinjstva o Služi kao mjera opće inteligencije o Jedinstveni kvocijent inteligencije – rezultat koji je opća mjera djetetove sposobnosti o Naglašene verbalne i akademske vještine potrebne za postizanje uspjeha u školi o 4 opće vrste sposobnosti:  Verbalno rasuđivanje  Kvantitativno rasuđivanje  Apstraktno/vidno rasuđivanje  Kratkoročno pamćenje Svi suvremeni testovi inteligencije su komparativne ili relativne mjere, nema apsolutnog mjerila inteligencije o Djetetov kvocijent inteligencije ovisi o tome kakav je njegov učinak u odnosu na učinak ostale djece iste dobne skupine o Prosječan kvocijent inteligencije: 100 David Wechler o Niz testova koji su glavna alternativa za Stanford-Bineta o Dva testa za djecu  Weschler Intelligence Scale for Children (WISC)  Za djecu od 6 do 16 godina  Weschler Preschool and Primary Scale of Intelligence (WPPSI)  Za djecu od 4 do 6,5 godina o Usmjeren na vještine važne za postizanje uspjeha u školi o Podijeljen u više dijelova:  Verbalne skale (pitanja povezana s rječnikom i općom obaviještenošću)  Skale izvedbe (zadaci slaganja slagalica i precrtavanja) o Želi odrediti opći kvocijent inteligencije Bayley Scale of Infant Development

Najpoznatija mjera razvoja u ranom djetinjstvu Podijeljen na  Motoričku skalu (tjelesna kontrola, mišićna koordinacija, vještine baratanja predmetima)  Mentalnu skalu (senzorno-perceptivna oštrina, vokalizacija i pamćenje) Većina podataka o dječjoj inteligenciji u školskoj dokumentaciji potječe iz skupnih testova (mogu se istodobno primjenjivati na velikim skupinama djece) Standardizirani testovi moraju udovoljavati kriterijima: o Pouzdanost  Dosljednost ili ponovljivost mjerenja  Konzistentnost mjernog instrumenta (a ne djeteta!)  Odnosi se na kratkoročnu dosljednost o Valjanost  Mjeri li test ono što tvrdi da mjeri?  Točnost kojom mjerni instrument utvrđuje obilježja koja treba mjeriti  Može se odrediti na više načina  Kriterijska valjanost o Određuje se vanjska mjera ili kriterij obilježja koje se pokušava utvrditi pa se pogleda imaju li rezultati na testu određeni odnos prema valjskom kriteriju o Najuobičajeniji vanjski kriterij su standardizirani testovi školskog uspjeha Korelacija između školskog uspjeha i kvocijenta inteligencije o Između 0.5 i 0.7 (što je viša djetetova inteligencija, bolji je njegov uradak u školi) o ALI! 0.5 je umjerena korelacija  Postoje djeca s visokim kvocijentom inteligencije koja postižu slab školski uspjeh i obrnuto pa ne možemo na temelju kvocijenta inteligencije sa sigurnošću predvidjeti školski uspjeh Testovi inteligencije ne moraju mjeriti one kognitivne vještine koje su važne u drugim kulturama, a možda ne zahvaćaju ni neke sposobnosti važne za neke podskupine u našem društvu o Oni za bilo kojeg pojedinca u najboljem slučaju mjere nešto od inteligencije, ne i sve što bismo željeli da taj izraz označava o o

 





KONTROVERZE U PROUČAVANJU INTELIGENCIJE Ustoj inteligencije  



Zaključci o ustroju inteligencije temelje se na individualnim razlikama koje se pojavljuju na testovima inteligencije Faktorska analiza o Prepoznavanje temeljnih komponenti ili faktora koji se nalaze u podlozi nekog skupa mjerenja o Upotrebljavaju istraživači u području psihometrije kako bi osmislili veliki broj korelacija koje dobivaju u svojim istraživanjima Psihometrijsko istraživanje ne daje jedinstven, općeprihvaćeni odgovor na pitanje o strukturi inteligencije

Je li inteligencija jedinstvena opća sposobnost ili se sastoji od više posebnih sposobnosti? 





 

Charles Spearman o Najraniji zagovornik stajališta o općoj inteligenciji o Predložio dvofaktorsku teoriju inteligencije:  g - opća inteligencija  prožima svaki oblik intelektualnog funkcioniranja  najvažnija odrednica individualnih razlika na bilo kojem testu inteligencije  s – posebna sposobnost koja pridonosi izvedbi posebnih zadataka o dosljedno pozitivne korelacije među različitim mjerama dokazuju postojanje i važnost g faktora Louis Thurstone o Diferencijalni model o Razvio test inteligencije za utvrđivanje 7 primarnih mentalnih sposobnosti  Verbalno razumijevanje  Verbalna fluentnost  Razumijevanje broja Uglavnom neovisne i  Prostorno predočavanje  Pamćenje podjednako važne  Prosuđivanje  Perceptivna brzina Guilford o Model strukture intelekta sa 180 različitih mentalnih sposobnosti Pozitivna korelacija međi različitim mjerama inteligencije smatrati općom inteligencijom Korelacije nisu savršene postoje i posebne sposobnosti

postojanje nečega što možemo

Hijerarhijski model inteligencije: 

Inteligencija je hijerarhijski organizirana, sa širokim općim sposobnostima na vrhu hijerarhije i ograničenim posebnim sposobnostima smještenim ispod njih

Mijenja li se struktura inteligencije s djetetovim razvojem? Kako? 

Dvije vrste razvojnih promjena: o Diferencijacija sposobnosti (promjena u broju faktora)  Intelektualni sustav malog djeteta razmjerno je nediferenciran (sastoji se uglavnom od opće inteligencije, a posebne sposobnosti ne postoje)  S djetetovim razvojem, pojavljuju se posebne i donekle odvojene sposobnosti  U ranom djetinjstvu različite mjere visoko koreliraju, a u kasnijem djetinstvu korelacije opadaju o Promjena u prirodi faktora  Djetinjstvo: inteligencija se većinom sastoji od perceptivnih i motoričkih sposobnosti  S razvojem: pojavljuju se verbalne i simboličke sposobnosti



Inteligencija znači ponešto različite stvari u različitoj dobi

Ostaje li dječji kvocijent inteligencije postojan tijekom razvoja? 

Odgovor zahtijeva longitudinalni pristup

Predviđenje iz ranog djetnjstva 







Dječji testovi inteligencije ne predviđaju dobro inteligenciju u kasnijoj dobi o Korelacija između Bayley skala i izvedbi na tipičnim testovima u starijoj dobi iznosi 0 o ALI!  Vrlo nizak rezultat na testovima inteligencije za malu djecu obično upućuje na to da će kasnije biti razvojnih problema  Rezultati na pojedinim dijelovima testova za malu djecu u korelaciji sa sličnim vještinama u kasnijem djetinjstvu o Objašnjenje: postoje razlike u sadržaju dojenačkih testova inteligencije i kasnijih dječjih testova  Testovi poput Stanford-Bineta i WISC-a naglašavaju simboličku sposobnost, apstraktno prosuđivanje, rješavanje problema  Testovi dojenačke dobi naglašavaju spretnost ruke, vidnu i slušnu pobudljivost Između inteligencije u malog djeteta i inteligencije u kasnijem djetinjstvu postoji diskontinuitet o ALI! Mnogi psiholozi vjeruju u neki oblik kontinuiteta, neki vid inteligencije koji je zajednički u svim životnim razdobljima  Mnogi predlažu da je to reagiranje na novost (sposobnost da se prikladno suočavamo s nečim novim uvijek će biti sastavni dio inteligncije)

Novija istraživanja potvrđuju tu pretpostavku o Postoji pozitivna veza između različitih vrsta odgovora na novost u dojenačkoj dobi i kasnijih mjera inteligencije, ali te veze su skromne i ne prelaze granicu srednjeg djetinjstva Faganov test rane inteligencije o Bebama se pokazuju slike koje mogu nakratko promatrati o Izvorna se slika uparuje s novom koja je malo drukčija o Mjeri se koliko dugo beba promatra novu sliku u odnosu na staru o Što je veće zanimanje za novost, bolji je uradak na testu o Što je viši Faganov rezultat, to je u prosjeku kasnije viši kvocijent inteligencije

Predviđanje tijekom djetinjstva  

 

Poslije najranijeg djetinjstva, rezultati na tradicionalnim testovima inteligencije počinju međusobno korelirati u većoj mjeri korelacije nisu savršene Dva pravila za predviđanje stabilnosti kvocijenta inteligencije: o Stupanj stabilnosti opada što je vrijeme između testiranja veće (sličniji su kvocijenti inteligencije izmjereni u dva bliska razdoblja) o Što je dijete starije, to su više korelacije u inteligenciji za bilo koje razdoblje Kvocijent inteligencje pokazuje umjereno dobru stabilnost koja raste s dječjim uzrastom Netočno je tvrditi da je dječja inteligencija nepromjenjiva

Otkud dolaze razlike u inteligenciji? Odgoj ili naslijeđe? 

Tri pristupa tom problemu: istraživanja obitelji, istraživanja posvojenja, istraživanja blizanaca

Istraživanja obitelji  

Sličnost u kvocijentu intligencije povezana je s genetskom sličnošću Problem: genetsko objašnjenje samo je jedno od mogućih objašnjenja sličnosti inteligencije među srodnicima (možemo očekivati određenu sličnost u kvocijentu inteligencije između roditelja i djece, kao i između braće i sestara zbog okolinskih utjecaja)

Istraživanja posvojenja 





Dva skupa korelacija: o Korelacije između kvocijenta inteligencije bioloških roditelja i djece (ostaje genetska osnova, isključena okolinska osnova) o Korelacije između kvocijenta inteligencije usvojenog djeteta i usvojitelja (ostaje okolinska osnova, sključen genetski doprinos) Nije lako protumačiti takva istraživanja! o Kada se odvajanje majke od djeteta ne događa neposredno nakon rođenja, biološka majka osigurava dio životne okoline o Moguć je i selektivni smještaj djece u obitelji, budući da agencije koje provode usvajanje nastoje uskladiti osobine usvojitelja s osobinama bioloških roditelja Dva glavna nalaza: o Korelacije kvocijenta inteligencije usvojene djece i njihovih bioloških roditelja više su nego korelacije kvocijenta inteligencije djece i njihovih usvojitelja o U većini istraživanja prosječni kvocijent inteligencije usvojene djece kreće se između 105 i 110 usvojena djeca obično pokazuju iznadprosječni kvocijent inteligencije  Adoptivni su roditelji često vrlo motivirani roditelji, a adoptivni su domovi često u prednosti pred ostalima i ti činitelji doprinose razvoju inteligencije djece koja odrastaju u takvim sredinama

Istraživanja blizanaca 





Istraživači su uspoređivali razlike u inteligenciji kod parova identičnih blizanaca (imaju isti genetski kod) s korelacijama dvojajčanih (dijele samo 50% gena) o Identični blizanci najsličniji prosječna korelacija za identične blizance iznosi 0.82, a za dvojajčane 0.59 Sličnost među blizancima dovodi do toga da se prema njima ljudi slično ponašaju, a ne obrnuto istraživanja pokazala da ne postoje velike razlike u odgoju jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca (ako takve razlike postoje, uglavnom su usmjerene na smanjivanje sličnosti među blizancima) Istraživanja blizanaca koji su odgajani odvojeno: o Nema okolinske podloge razvoju njihove sličnosti, ali imaju potpuno iste gene o Njihovi kvocijenti inteligencije i dalje visoko koreliraju o Korelacije veće kod identičnih blizanaca odgajanih odvojeno, nego kod dvojajčanih blizanaca koji su odrastali zajedno

Nasljednost ili heritabilnost – proporcija varijance u nekoj osobini (inteligenciji) koja se može pripisati genetskoj varijanci u proučavanom uzorku

  



Indeks nasljednosti kreće se od 0 (sve razlike okolinskog porijekla) do 1 (sve razlike genetskog porijekla) Suvremena procjena heritabilnosti inteligencije: 0.5 ili 0.6 Ograničenja indeksa nasljednosti: o Može se izračunati na više načina, pri čemu može varirati s obzirom na upotrijebljenu metodu, a ovisi i o podacima istraživanja o Vrijednost dobivena na pojedinom uzorku obilježje je samo tog uzorka i ne može se uopćavati na druge uzorke iz dva razloga:  Zbog raspona okolinskih razlika u uzorku  Zbog raspona genetskih razlika u uzorku Ovisnost indeksa nasljednosti o uzorku ima dvije važne posljedice o Vrijednost indeksa nasljednosti ne govori nam sa sigurnošću što će se dogoditi u budućnosti o Vrijednost indeksa nasljednosti ne govori nam ništa o usporedbama među pojedinim uzorcima koje nisu bile uključene u procjenu

ISKUSTVO I INTELIGENCIJA 

Ne postoje dva djeteta koja odrastaju u istoj okolini

Prirodna uskraćenost  



Sve se više govori o važnosti pretporođajnog iskustva Istraživanja institucionalizirane djece o 30-ih i 40-ih godina otkrivena neka sirotišta s nepovoljnim uvjetima za djecu u ranoj dobi  Vrlo malo socijalnih poticaja i slabe mogućnosti stvaranja odnosa s drugima  Malo perceptivno-kognitivnih poticaja  Nepovoljan utjeca na kasniji razvoj: loš uradak na testovima inteligencije i drugim kognitivnim mjerama o ALI! Bez obzira na snagu i trajanje rane uskraćenosti, njeni učinci nisu trajni  Okolina djeluje u ova smjera (loša rana okolina može smanjiti dječju inteligenciju, ali kasnija poboljšanja mogu dovesti do njezina povećanja) Rano iskustvo važno, ali ne i apsolutno važno!

Doprinos obitelji 

Nekoliko vrsta istraživanja govori o doprinosu obitelj kognitivnom razvoju

Longitudinalna istraživanja   



Inteligencija nije potpuno stabilna tijekom razvoja Kvocijent inteligencije može se mijenjati 30 do 40 bodova naviše i naniže McCall i sur. o Analizirali obrazac promjene u kvocijentu inteligencije 80-ero djece o Dva oblika roditeljskog ponašanja najviše povezanih s (pozitivnim) promjenama u kvocijentu inteligencije:  Poticajno djelovanje  Pružanje intelektualne podrške Burton White i sur.

o o o o o

Proučavali 39 majki i njihovu djecu od djetetove 1. ili 2. do 3. godine Individualne razlike u dječjoj kompetenciji vidljive već u dobi od 12 do 15 mjeseci Važna varijabla: majčina fleksibilnost i osjetljivost za djetetove potrebe Naglašavali ulogu majke kao kreatora dječje igre Čak i kada nije u dodiru s djetetom, majka je važna odrednica dječjeg iskustva

Istraživanje s upitnikom HOME        

Najpoznatiji suvremeni pristup mjerenju osobina kućne okoline 45 čestica kojima se nastoje obuhvatiti različita obilježja djetetove okoline, razvrstanih u 6 subskala Kombinacija razgovora s majkom i promatranje interakcije majka-dijete DA (ako obilježje postoji u djetetovu domu) i NE (ako obilježje ne postoji) Svaka skala pozitivno korelira s kvocijentom inteligencije (što je veći broj odgovora DA, to je bolji djetetov razvitak), a rezultati su povezani i s budućom inteligencijom Važne dimenzije: majčina angažiranost oko djeteta, sadržaji za igru i raznolikost poticaja Genetski određene osobine mogu djelovati na rezultat HOME-a jer te osobine djeluju na roditeljske postupke Genetski određene osobine roditelja mogu djelovati na okolinu u domu i na dječju inteligenciju i tako doprinjeti korelaciji između mjera HOME-a i djetetove inteligencije

Struktura obitelji 



Robert Zajonc o Model konfluencije intelektualnog razvoja  Na djetetovu inteligenciju utječe cjelokupna intelektualna razina u obitelji (viša razina, bolji djetetov razvoj)  Ovisi o nizu činitelja  Broj odraslih u kući (poželjno da bude što veći)  Broj djece u obitelji (poželjno da bude što manji)  Inteligencija odraslih (pozitivno utječe na dječju inteligenciju)  Vremenski razmak rođenja među djecom (poželjno da bude što veći)  Poučavanje – starija djeca učitelji su mlađoj i mogu se okoristiti njihovim intelektualnim mogućnostima  Veličina obitelji i redoslijed rođenja povezani s brojnim aspektima djetetova razvoja, uključujući učinak na testovima inteligencije  ALI! Brackbill i Nichols izvijestili da proširena obiteljska struktura nema utjecaja na dječju inteligenciju, a veći broj odraslih pozitivno djeluje na nju Zašto azijska djeca imaju bolji učinak u metamatici od američke djece? o Istraživanje provedeno među učenicima prvih i petih razreda osnovne škole u SAD-u i Japanu i njihovim majkama o Usmjereno na vjerovanja i postupke majki o Azijske majke:  Češće drže da je za školski uspjeh važnije zalaganje od sposobnosti  Češće pomažu svojoj djeci u školskom radu  Njihova djeca više vremena troše na aktivnosti vezane uz školu o Američke majke:  Zadovoljnije uspjehom svoje djece iako ona postižu slabije rezultate



Daju nerealističnije procjene dječjih kognitivnih sposobnosti i školske kompetencije

Doprinosi škole  





 



Škola je glavni kontekst u okviru kojeg djeca u našem društvu uvježbavaju i razvijaju intelektualne sposobnosti Zaključci izvedeni iz proučavanja slučajeva iz kultura u kojima samo neka djeca idu u školu ili tamo gdje je obvezno školovanje uvedeno tek nedavno: o Škola sustavnije i jače djeluje na neke aspekte dječjeg kognitivnog razvoja o Školovanjem se može potaknuti vještina u različitim vrstama perceptivne analize o Školovanje djeluje na pamćenje (školovana djeca bolje su u korištenju mnemoničkih strategija) o Školovanje djeluje na to kako djeca razvrstavaju predmete (prije razvrastavaju predmete prema nadređenim svojstvima, nego prema funkcionalnim ili relacijskim kategorijama) o Školovanje djeluje na to kako djeca misle o riječima i upotrebljavaju jezik o Školovanje poboljšava djetetovu sposobnost praćenja vlastitih kognitivnih procesa Rogof – 4 važna činitelja: o Školovanje izravno uvježbava mnoge posebne činitelje u kojima školovana djeca nadmašuju neškolovanu o Tijekom školovanja se naglašava važnost traženja općih načela o Poučavanje u školi obično uključuje stil poduke koja promiče verbalno utemeljene, apstraktne oblike mišljenja o Primarni je cilj školovanja razvoj pismenosti – potiče apstraktne, refleksivne stilove razmišljanja Stephen Cecci o Školovanje može povećati inteligenciju  U djece koja napuštaju školu opada kvocijent inteligencije u odnosu na vršnjake koji su nastavili školovanje  Dječji se kvocijent inteligencije malo smanjuje tijekom ljetnih praznika, a zatim se ponovno diže tijekom školske godine  Djeca koja su dovoljno stara da se upišu u školu u tekućoj godini, u dobi od 8 godina imaju viši kvocijent inteligencije od djece koja su rođena „prekasno“ o Školovanje djeluje upravo na onu vrstu sposobnosti koje se ispituju testovima inteligencije (testovi su napravljeni tako da predviđaju školski učinak) Morrison i sur. o Razmjerno rani ulazak u školu može znatno potaknuti razvoj kognitivnih sposobnosti Michel Rutter o Nema jake povezanosti između varijacija u školskom uspjehu s financijskim i fizičkim uvjetima u kojima škola radi, s veličinom škole ili s veličinom razreda u školi Činitelji koji utječu na školski uspjeh povezani s ciljevima i organizacijom škole: o Uspješne škole imaju uvijek jasnu usmjerenost prema akademskim ciljevima o Učitelji zajedno planiraju nastavni program, aktivno poučavaju važno gradivo, redovito zadaju i ocjenjuju domaće zadaće, imaju visoka, ali realistična očekivanja o Disciplina je čvrsta, ali pravedna o Učenici se osjećaju kao dio škole, pruža im se mogućnost da sudjeluju u raznim izvannastavnim aktivnostima i imaju pravo glasa u važnim školskim odlukama

Učitelji vode svoje razrede na organiziran i učinkovit način, najviše vremena posvećuju proradi gradiva Robert Ro...