Uvod u Romski jezik 1 PDF

Preview

Summary

uvod u romski jezik...

Description

UVOD U ROMSKI JEZIK OSOBNE ZAMJENICE 1. Me sium – ja sam 2. Tu sian – ti si 3. Vov/voj si – on/ona je

POSVOJNE ZAMJENICE 1. Me miro,-i,-e – moj,-a,-e 2. Tu tiro,-i,-e – tvoj 3. Vov lesko,-i,-e – njegov Voj lako,-i,-e – njezin

1. Amen siam – mi smo 2. Tumen sien – vi ste 3. Von si – oni su

1. Amen amaro,-i,-e – naš 2. Tumen tumaro, -i, -e – vaš 3. Von lengo, lengi, lange – njihov

PRIDJEVI Nevo (student) – nov Nevi (studenti) – nova Neve (studente) – novi

PREZENT Phirel – ići, hodati 1. Me phirav 2. Tu phires 3. Vov/voj phirel

1. Amen phiras 2. Tumen phiren 3. Von phiren

FUTUR (ka + present) Xal – jesti 1. Me ka xav 2. Tu ka xas 3. Vov/voj ka xal

1. Amen ka xas 2. Tumen ka xan 3. Von ka xan

NEGACIJA: 1. Me na sium – nisam 2. Tu na sian - nisi 3. Vov/voj nanaj - nije

1. Amen na siam - nismo 2. Tumen na sien - niste 3. Von nanaj - nisu

Šukar javin – dobro jutro Šukar dive – dobar dan Dži dikhipe – doviđenja Lokhni irat – Laku noć Ačhov Devlesa – idi s Bogom Dža Devlesa – ostani s Bogom

Dikhas amen – Vidimo se Sar sien? – Kako ste? Sar sien Tumen? – Kako ste Vi? Najs (tuke) – hvala (t)i Oven saste – hvala

Kon – tko So – što Kote/kathe – gdje Sar – kako, kao Kodova/ Adava – to Javinakoro xape – doručak Mismereskoro xape – ručak Iratjakoro xape– večera Vaxt – vrijeme Javin – jutro Erati – sinoć Erat – večeras Idž - jučer Avdive – danas Tajsa – sutra

Anglo idž – prekjučer Totajsa – preksutra

Dikhel – gledati (akhe-gledaj) Dživindel – živjeti Keravel – kuhati Kerel – raditi, činiti, praviti Kinel – kupovati Lel – uzeti

Perel – padati Phirel – ići, hodati Putarel – otvoriti Sikljovel – naučiti Sine – biti

Anglonilaj – proljeće Nilaj – ljeto Palonilaj – jesen Ivend – zima

1-jekh 2-duj 3-trin 4-štar 5-pandž Amal – prijatelj Amalin - prijateljica Andre – unutra Ari - sat Avri – izvan Bal – kosa Baxt – sreća Beng – vrag Bokh – glad Bov – peć But – vrlo, baš Buti – posao Čače – istina Čhaj – kći Čhave – djeca Čhavo - sin Čhib – jezik Dad – otac Daj – majka Derjav – more Devel – bog

Diz – grad Doktoro – liječnik Drom – put Džuvli – žena Fakulteto – faks Flomastero – flomić Grast – konj Inžinero - inžinjer Iv – snijeg Jakh – oko Jeftisar – oprosti Katar – iz Khančik – ništa Kher - kuća Kiral – sir Kokalo – kost Kotor – dio Lačhe – dobro Lil – knjiga, papir, pismo Loli – crveno Luludi – cvijet

Mismero - podne Mortik – koža Na – ne Naj – prst Nakh – nos Pale – ponovno Palomismero - poslijepodne Pani – voda Papuš – djed Patjiv – poštovanje Patrin – list Phen – sestra Phiramne – par Phiramni – djevojka Phiramno – momak Pibe – piće Pošom – vuna Profesoro – prof Rati – noć Rom – suprug Sare – svi

Siklana – učionica Sikljovne – učenici Šukar – dobro Sumaj/numaj – samo Thaj – i

Thud – mlijeko Tikno – malen Truš – žeđ Va – da Vilo – srce

1. Pendžaripe - upoznavanje A: Šukar dive, me sium Gloria. Tumen sien? B: Me sium Ivan, sar sien? A: Šukar sium, najs tuke. Sar sien Tumen? B: Me sium but lačhe, oven saste, najs. Dikhas amen. A: Tu Gloria sian studenti? B: Va, me sium studenti katar Punat. A: Tu Ivan sian profesoro? C: Na, me sium studento. A: Tumen Gloria thaj Ivan sien mire studentia? B i C: Amen siam tumare studentia. A: Thaj von si studentia? B: Va, thaj von si studentia. A: Čače si mange lačhe ano vilo. Najs tumenge thaj dži dikhipe. A: Šukar irat, sar sien avdive? B: Najs tumenge, šukar siam. Kon si voj? A: Voj si Sara. Voj si amari nevi studenti. B: Lačhe Sara, adava si lil, a adava si xramovipasko lil. A: A so si adava? B: Adava si flomastero. A: Kote siam amen? Amen siam ani livni? B: Na, amen siam ani amari siklana. Adava si amaro fakulteto.

2. Prezentiripe – predstavljanje A: Lačhi teharin. Sa si lačhe? B: Va, sa si lačhe. Kodo si miro rom, kodo si miri čhaj, kodo si amaro čhavo Davor. C: Me sium Maja. Davoreski phen. B: Akhe, kodola si amare čhave. A: Si vaj na o Davor sikljovno? B: Va, Davor si sikljovno. A: Tumen sien katar i Hrvatska? B: Na, me sium katar i Austria. Amaro dad si katar Hrvatska, a daj si katar Vienna. C: Me sium katar Dubrovnik, a tumen? A: Me sium katar Zagreb. Amen dživindas ani Dubrava. B: Katar si voj? A: Voj si katar Zagreb sar amaro dad.

Xari – malo Xramovlin – bilježnica Zor – snaga

B: Voj si studenti? A: Na, voj nanaj studenti, voj si sikljovni. Tikni si. 3. GLAGOLI: A: Šukar dive. Thaj tu na sian ano fakulteto? B: Na, na siam. Isi man buti ani. A: Džanes šukar o Zagrebo? B: Na but, džanav o Centro thaj i Upruni diz. O Nevo Zagrebo na pendžarav šukar. A: Džanes kathe si o Velesajam vaj na? B: Džanav. Kodo si miro amal Peter. C: Šukar dive. Me sium katar Švedia. A: Džanes hrvatikani čhib? C: Xari. Numaj džanav šukar francikani thaj englikani čhib. A: A me džanav xari romani čhib thaj xari švedikani čhib. B: Džidikhipe. Dikhasa amen ano fakulteto. A: Džidikhipe thaj lačho palomismero. 4. JOŠ GLAGOLA: A: Ano jekh ari/sato amen siam ano amaro kher thaj amen xas xape. Hajd amenca. Sare ka xas xape. B: Tu ka keres mismereskoro xape? Me na džanav te kerav khančik katar xape. A: Me kerav sade zumi thaj salata. Adava tu džanes te keres? B: Čače, džanav adava te kerav. Lav jekh zumi thaj salata katar o „Mlinar“. Kerevav i zumi ki bov thaj putarav i Mlinar salata. A: A pibe? Me sium trušalo. B: Manges džuso katar orandžo, lolo domato vaj čaj bizo šekero. Thaj šudro čaj mangav. A: Lačheder si tato čaj. Avdive si šudro o vaxt. Akana si palonilaj. B: A erat? A: Erat ka kinas xumerne, ka keravas len thaj ka čhiva andre kiral. B: Palo adava ka dikhas jekh šukar filmo. Komedia: „Amerikaki marikli“. A: A i dendi buti katar i Romani čhib? Kana ka keras? Me ne džanav šukar i gramatika. B: Adava nane pharo. Ka sikljova solduj džene. A: Me na džanav e kazusa.

* treba ga pitat sta znaci teharin, sa, koja je razlika između kodo i kodova?, je li studentia ili studentoja? Pitaj ga da ti poslije prezentacije za pov, i jeli pogresno ako ne stavim onaj cudan i tj i ispred imenice?...