164923255 Svjetska Nakon 45 1 Kol PDF

Preview

Summary

Jerzy Holzer: Komunizam u Europi str. BLOKA komunizam iz rata na strani pobjednika bio u i zapadnje dale Staljinu borca za demokraciju na Jalti izgradnja nove demokratske Europe trebala postati djelo tih velesila temelji popularnosti komunizma pokazao se protivnikom ideja nadnacionalnog na gospodars...

Description

Jerzy Holzer: Komunizam u Europi str. 62-137

RAĐANJE BLOKA 

 



         

  





komunizam iz rata izašao na strani pobjednika > bio u „demokratskoj koaliciji“  čak i zapadnje vođe dale Staljinu svjedodžbu borca za demokraciju > na Jalti izgradnja nove demokratske Europe trebala postati zajedničko djelo tih velesila temelji popularnosti komunizma  pokazao se uspješnim protivnikom fašizma; uzvišena ideja nadnacionalnog jedinstva; svježe sjećanje na gospodarsku krizu gdje god je prošla Crvena armija > komunističke promjene  Mađar Matyas Rakosi te promjene naziva taktikom salame > djeljenje protivnika na manje grupe i konzumiranje uspjeha „komad po komad“ 1. pravilo širenja komunizma : protjerivanje > prvi na udaru bili Nijemci i kolaboratori > odgovaralo općem raspoloženju stanovništva, no komunisti inicirali > dobili široku podršku  Nijemci lišavani imovine, iseljavani, zlostavjani Poljaci slično postupali s Ukrajincima > imali s njima sukobe još u međuraću osim „krivih“ uništavani i svi koji se nisu željeli podvrgnuti Moskvi > naveći razmjeri takve represije u Poljskoj  poljski pokret otpora 1944. deportiran u logor u Poljskoj na intervenciju Zapada postavljena „vlada nacionalnog jedinstva“ > dominirali komunisti ali bilo i nekomunista  nije smanjilo represiju Drugo žarište progona bila Jugoslavija  progonjeni Nijemci, Talijani, Ustaše, Četnici 2. pravilo : stvaranje „fronti“ i „blokova“ > uključivale mnoge male stranke i organizacije, ali s prevagom komunista  varali na izborima najveći uspjeh u Jugoslaviji  Narodna fronta Jugoslavije, sve ostale stranke ilegalne u Albaniji > Demokratska fronta; U bugarskoj > Domovinska fronta  pobjede na izborima u Rumunjskoj > Nacional-demokratska fronta; u Poljskoj > Demokratski blok  slabije, odgađale izbore > pobjedile uz teror i krivotvorenje 1946. najgore u Mađarskoj > 1045. održani izbori  nisu stvorili frontu niti uspješno krivotvorili rezultate izbora > izgubili izbore u ČehSlo > fronta surađuje s predsjednikom Edvartom Benešom(nekomunist) > 1946. izbori na kojima je dozvoljeno birati pojedine stranke, nema pritiska i krivotvorenja  dobili komunisti 3. pravilo : uništavanje stranaka koje nisu prostupile fronti > optužbama za kolaboraciju, izdaju  masovna uhićenja, nerazjašnjenih ubojstava... U Jug > protivnici bojkotirali izbore 45., detroniziran kralj; u Albaniji > nije bilo oporbe u Bugarskoj > u rujnu 46. ukinuta monarhija, na izborima pobjeđuju komunisti, sljedeće godine ukidaju oporbu i ubijaju njihovog vođu Nikolu Petkova; u Rumunjskoj slično > uništena oporba, a onda monarhija u 12. 47. u Mađarskoj premjer Ferenc Nagy u 4. 1947. prisiljen ostati u emigraciji > optužen za protusovjetsku urotu  8. 47. konačna pobjeda komunista uz velika lažiranja, uskoro ukinuta oporba u Poljskoj > nakon pobjede komunista 1. 47. uništena oporba, vođa seljačke stranke Stanislav Mikolajczyk pobjega iz zemlje

     



 

    

  



u ČehSlo > najkasnije ukinuta opozicija > tek u 2. 48. državni udar  mnogi ministri nekomunisti odstupili, Beneš pritiskom pristao na promjene, organizirana „narodna milicija“ u Njem SSSR izravno sudjelovao u politici, demokratski političari bježali u Zapadni dio  već u 4. 46. ukinuta opozicija 4. pravilo : dugo se u protjerivanu opozicije oslanjali i na socijaliste, na kraju i njih ukidali, odnosno pridružili sebi > „ujedinjenje radničkoga pokreta“ u jačim komunističkim državama nazivali se otvoreno komunistima(Jug, ČehSlo, Bug), a u slabijim „socijalistima“  ista baza marksizam-lenjinizma 5. pravilo : stvarali grupe obavještajnog karaktera > bili u strankama fronte i doprli do vlasti ucjenama i potkupljivanjem  u stvarnosti bili komunisti ili njihovi simpatizeri u Polj članstvo u partiji skrivali predsjednik Boleslaw Bierut i ministar obrane Michal Zymierski; u Rumunjsoj premijer Petre Groza simpatizer komunista, u Mađarskoj Ferenz Edei ministar unutarnjih poslova, u ČehSlo potpretdsjednik vlade Zdenk Fierlinger i general Ludvik Svoboda u svim zemljama sovjetskog bloka prvo provođena agrarna reforma, u radoblju 45.-47. provedena nacionalizacija, nisu dirani poljoprivrednici, trgovci i srednja i sitna industrija  trojnost gospodarstva: državno, društveno i privatno > nije po sovjetskom modelu razlika i u kulturno-znanstvenoj politici država „narodne demokracije“ > cenzorska ograničenja imaju samo politički karakter No 1947. naznake da je Moskva odlučila sovjetizirati te zemlje > razlog razvoj međunarodnih odnosa i unutarnje stanje SSSR-a  sukob struje koja je željela širenje komunizma i revolucije te struje jačanja sovjetske vlasti na strateškim područjima širenje komunizma nije bilo nerelano > prvi poraz doživjelo u Grčkoj > poraženi 46. te započeli građanski rat  potpuni poraz, SSSR nije pomogao u Fra i Ita kom bili u vladajućim koalicijam > uklonjeni u 5. 47.  utjecaj SAD-a u Zapadnjoj Njem komunisti nisu uspjeli ugrabiti položaje > brutalnost komunista u sovjetskoj zoni i američke i britanske težnje to onemogućile ovakav slom nade za širenjem komunizma rezultirao prijelazom u fazu sovjetizacije sovjete zabrinula rastući gospodarski problemi te surađivanje stanovništva s okupatorima  pobjegli na zapad, no saveznici ih izručili  primjenjivane kolektivne kazne te stotine tisuća ljudi ideljivani su u azijski dio države > isto vrijdeilo i za povratnike iz nacističkih logora > bojali se njihova doticaja sa zapadnom kulturom u intelektualnim krugovima zabranjena pojava kriticizma i slobode mišljenja > Andrej Ždanov brutalno napadao nepodobne > kroz cenzuru iznuđena poslušnost potiskivani slavni časnici iz WW2, Georgij Žukov premješten na drugorazredni položaj kako ne bi ugrozio Staljinovu poziciju budući da je hladni rat jačao, moralo se sve znakove samostalnosti komunističkih partija na Istoku i Zapadu dovesti u red  u 9. 47. u Poljskoj sazvana konf 9 omunističkih partija: SSSR, Bugarske, ČehSlo, Juge, Polj, Rum, Mađ, Fra i Ita  osniva se Informacijski biro komunističkih i radničkih partija ili Informbiro > sjedište njegova tajništva i časopisa određen Beograd Juga posebno naglašavala nužnost oponašanja sovjetskih modela i međunarodnog djelovanja

POSLJEDNJE GODINE STALJINIZMA    



     



  

   

Od 48. Staljin više nije ugrožen, ali se stvara atmosfera ugroženosti kako bi se opravdao nizak standard sve veći značaj dobija naoružanje  1949. atomska, 1953. hidrogenska bomba nakon fijaska blokada Berlina 48. nije više bilo sukoba u Europi, u Koreji započeo rat 1950. u partiji se nastavljaju čistke zbog pitanja nasljeđivanja Staljina  nakon Ždanove smrti 48. pogubljeni njegovi bliski suradnici „lenjingradska grupa“ > time se okoristili Georg Maljenkov(sekretar CK te vicepremjer) Lavrentij Berija(vicepremjer i rukovodilac organa za sigurnost) započinje i antisemintska kampanja >krivi za sve nedaće, posebno za nizak standard života  52. smaknuti najistaknutiji predstavnici židovske kulture > proganjane osobe židovskog podrijetla iz KP, a vremenom i one koje nisu imale veze sa židovstvom Jugoslavija > jedina u kojoj komunisti stupili na vlast bez pomoći SSSR-a  prva na meti Moskve > napetosti između SSSR-a i Jug već 45., ali Jug naglašavala svoju odanost 1948. SSSR savjetnici miješali se u politički život Jug > KPJ ograničila njihovu slobodu djelovanja  SSSR odgovara njihovim povlačenjem KPJ obija doći u Bukurešt na sjednicu Informbiroa  optuženi za trockizam; Rusi očekivali da KPJ sama sruši svoje nepodobno vodstvo > nije se dogodilo Jug se postupno približava Zapadu i preživljava prekid odnosa sa SSSR-om zahvaljujući gospodarskim vezama sa Zapadnom Iako je Jug počela napuštati sovjetski model komunizma  i dalje nema demokracije > 1954. Đilas izbačen iz partije zbog javnog kritiziranja jednostranačja Ipak > ograničena centralizacija; decentralizirano gospodarstvo, tvornicama upravljaju radnički savjeti, povećavaju se ovlasti lokalne samouprave, KP preimenovana u Savez komunista Jugoslavije 1952  i dalje neograničena uloga Tita u ostalim zemljama „narodne demokracije“  daljnnja sovjetizacija > izgradnja teške industrije, militarizacija proizvodnje, istiskivanje privatnog vlasništva, kolektivizacija poljoprivrede, nacionalizacija trgovine, sitne industrije i obrta > jedino poljoprivrednici davali promjenama snažan otpor znanost, kultura i umjetnost potpuno podređene službenoj doktrini > moderna umjetnost kapitalistička degradacija, sovjetska dostignuća idealizirana ove promjene uživaju veliku podršku intelektualaca, omladine te ambicioznih i željnih kakvogtakvog mira povećana represija > na meti članovi bicših nekomunističkih stranaka, (nekomunističkih) pokreta otpora, kritički nastrojenih intelektualaca, svećenstva, razvlaštenih privatnih vlasnika te seljaka suprotstavljenih kolektivizaciji od 1948. čistke zahvatile i KP  u Polj generalni sekretar KP Wladyslaw Gomulka > kritizirao loše odluke SSSR-a po Polj > očekivao podršku KP > nije ju dobio te morao dati ostavku u Polj se nastavile čistke onih koji se nisu slagali s novim vođom KP > Boleslaw Bierut  oni radi vjerodostojnostima prozvani izdajnicima, špijunima itd.  smrtne ili dugogodišnje kazne u drugim državama komunističke vođe osuđivane na smrtne kazne nakon sceniranih procesa > priznavali krivnju čak i u apsurdnim situacijama  krivi za „pokušaje samostalnosti“ u Albaniji 49. na smrt osuđen Koci Xoxe, ministar unutrašnjih poslova > „titoist“ > isto i s Traičom Kostovom u Bugarskoj  oba uklonjena jer su bili pretedanti za vlast nad KP

  

    

 

u Mađ osuđen Laszlo Rajk, min vanjskih poslova > optužen za titoizam, veleizdaju, špijunažu  priznao krivicu! > stvarni razlog bila želja za pojačanjem položaja Rakosija(vođa KP) nastradao i Janos kadar, ali je sačuvao život u ČehSlo čistke pod pritiskom Staljina > represije obuhvatile i > Gustav Husak, vođa slovačkog ustanka 44.; Josef Smrkovsky, vođa praškog ustanka 45.; Vladimir Clemenstisu, min vanjskih poslova, kriizirao Ribbentrop-Molotov pakt(pogubljen); Rudolf Slansky, generalni sekretar partije(pogubljen) njihovim optužbama vjerojatno doprinjeo Gottwald, vođa čehslo KP, ali i to što je većina bila na Zapadu tijekom života, a neki su imali i židovskih korijena u Rum šef KP Gheorghe Gheorghiu-Dej uklonio suparnika Lucretiu Patrascanu 1954., a kasnije se riješio i Ane Pauker i Vasilea Luce upitna ovisnost ovih zemalja o Moskvi, no sve su važnije zahtjevale barem pristanak Moskve hladni rat podredio je SSSR-u i europske KP(poput Ita i Fra); snažniju ulogu KP imale u Finskoj i Skandinaviji te Španjolskoj i Grčkoj u Wroclawu u 8. 1948. razvija se „Pokret obrane mira“ > od 49. kongres postao stalna međunarodna organizacija > njime upravljali komunisti  kritika američkog militarizma; apel za zabranu atomskog oružja(50.), sklapanje mira između velesila(51.), završetak rata u Koreji i potpisivanje mirovnog ugovora s Njem(52.) KP Fra održala snagu zbog svoje uloge u WW2 i problema kolonizacije u Indokini; KP Ita održala se uz pomoć koalicije sa socijalistima  nisu se provodile čistke kao u SSSR zoni 1952. kongres sovjetske partije(prvi nakon 13 godina)  Staljin pomirljivo priča o Zapadu > diktator svjestan poraza kojeg su do tada komunisti doživjeli u hladnom ratu

PRVA KRIZA  



   



5. 3. 1953.  umire Staljin > glasine kako su njegovi suradnici odustali od daljnjeg lječenja bojeći se da će postati žrtve nove čistke na čelno mjesto premijera, sukladno Satljinovim željama, dolazi Maljenkov > oslobođen funckije sekretara; Berija preuzima min unutrašnjih poslova; ostale istaknute osobe > Hruščov, Bulganjin, Kaganovič Svi političari bili svjesni nužnosti promjene trenutne politike > kako bi spriječili nezadovoljstvo staništva, spriječili eskalaciju hladnog rata te zaštitili državni aparat > zaštita od budućih čistiki > završena čak i antisemitska kampanja kako bi to omogućili oformljena zajednička fronta protiv Berije sastavljena od ostalih istaknutih partijaca  uhvaćen i uhićen u 7. 53. > pogubljen na čelno mjesto KP uzdignut Hruščov > sekretar KP od 9. 53. postupno se Staljinu počela pripisivati odgovornost za određene „zloupotrebe“ iako su mu se i dalje priznavale zasluge za uzdizanje SSSR-a i za međunarodnu politiku reforme bile polagane, žrtve čiskte nisu odmah puštene iz zatvora, tek nakon pobune u ljetu 53. izdani dekreti amnestije za pojedine zatvorenike > oslobođeni bili pušteni u udaljena mjesta, ograničena kretanja i stalnim nadzorom na planu gospodarstva sukob Hruščova i Maljenkova > borba za vlast > Hruščov naglašavao potrebu ulaganja u poljoprivredu, a Maljenko u industrijsku proizvodnju za stanovništvo(umjesto dotadašnje teške industrije)



  



   





 



   

Hruščov kritizira Maljenkovu kritiku teške industrije(a time i militarizma) prikazujući to kao pad snage SSSR-a te pomoću toga ga 1955. ruši s vlasti, ali ostaje na slobodi > nasljednik Bulganjin Hruščov sada neupitni vođa SSSR-a, počinje i sam naglašavati potrebu razvitka potrošačke industirije 1953. > završetak rata u Koreiji u 4. pregovori, u 7. primirje; obnovljeni dipl odnosi s Jugoslavijom 1955. Hruščov zauzima Maljenkov popustljiv stav prema hladnom ratu > u 5. potpisuje sporazume s Austrijom, povlači svoje snage iz te zemlje; u 6. sreće se s Titom u Bg, odustaje od optužbi izdaje socijalizma itd., u 7. Bulganjin ide u Ženevu razgovarati sa šefovima Zapada XX. kongres KP SSSR-a 1956.  Hruščov oštrije kritizira Staljina, poziva se na Lenjina, optužuje Staljina da je 30-ih ubijao partijce kako bi sebi ojačao vlast, no ne izlazi izvan zločina počinjenih nad komunistima staljinizam koristio kao instrument u borbi protiv svojih tradicionalnih suparnika unutar KP nakon XX. kongresa raspušten Informbiro > kompromitiran borbom protiv titoizma u Moskvi težnja za izmjenu upravljanja sovjetskim blokom > umjesto izravnih naredbi težnje za stvaranjem zajedničkih institucija > 1955. stvoren vojni Varšavski ugovor destaljinizacija donosi opasnosti čije signale možemo vidjeti u ustanku u Njemačkoj Demokratskoj Republici > nema više progona, ali standard znatno niži od Savezne Republike Njemčke 1953. KP proglasila politiku „novog kursa“ > želio se poboljšati životni standard ograničenjem teške industrije  to dovodi do spomenutih prosvjeda > mnogo mrtvih, tisuće zarobljeno, tisuće pobjeglo u zapadni dio Berlina > rezultira opreznijom politikom SSSR-a Osim Njem, politku novog kursa dobila i Mađ > provodio je premjer Imre Nagy > protivnik Rakosija, koji je ostao šef partije > Nagy se nije ograničio na gospodarstvo, iznosi teze o prestanku represije, rehabilitacije njihovih žrtava i odstupanju od hladnog rata  u 4. 55. uklonjen sa svih položaja Hruščovu bitna poslušnost  u Rum Gheorghiu Deja, u Alb Hoxhe, Novotnyj(nasljednik Gottwalda) u ČehSlo > poslušni šefovi KP > u Bug Červenkova zamijenio Živkov u Polj velike represije crkve > uhićen i nadbiskup Stefan Wyszynski 1953.  narodsve nezadovoljniji > unutar KP dvije struje, jedna za demokratizaciju odnosa u KP i za većom samostalnošću po uzoru na Jug, osuđuju staljinizam, a druga se ograđuje od staljinizma, a sve probleme pripisuje židovskim službenicima > antisemitizam nakon širenja Hruščova referata o staljinizmu po Polj, a nakon smrti šefa KP Bieruta obje frakcije traže sporazum s prije prognanim Gomulkom > popularan u narodu jer je bio žrtva staljinizma > uz njegovu pomoć KP stabilizirala pokret koji je izmicao kontroli u 10. 56. izvršili promjene u KP, osamostalili se u odnosu na SSSR, osudili staljinizam, odrekli se prisilne kolektivizacije, smanjili represije > Gomulka prvi sekretar partije SSSR pokrenuo vojsku na Poljsku, Hruščov putuje u Varšavu  sve završilo mirno, Gomulka obećao da će i dalje čuvati interese SSSR-a i sovjetskog bloka u Mađ Rakosi nakon 56. pristaje na rehabilitaciju žrtava staljinizma > uskoro mora dati ostavku, a nasljeđuje ga Erno Gero na vijest o poljskom uspjehu 23.19.56. izbijaju nemiri u Budimpešti  jedinice službe sigurnosti pucaju na demonstrante > popularni Nagy zbog snage demonstranata ponovno





     



postaje premijer te vođa KP, Gero zove Crvenu armiju u pomoć > Nagy pritisnut poziva ustanike na kapitulaciju borbe ponovno izbijaju 25. 10. > ponovna pucnjava, sukobi se šire po zemlji > radnički savjeti pokušavaju doći do vlasti u tvornicama  situaciju nije smirilo ni uklanjanje Gera, ni raspuštanje KP, ni vraćanje Nagya u vladu konačno 30.10. povlači se Crvena armija, da smiri javnost, no već sutra vraćaju se još jače jedinice  Nagy objavljuje istupanje iz Varšavskog ugovora > Moskva donosi odluku o pacifikaciji ustanka 4. 11. Crvena armija započinje veliku intervenciju > uspostavlja se velika radnička vlada pod vodstvom Kadara > Nagy sklonište traži u Jug ambasadi, uhićen nakon njezina napuštanja još par tjedana borbe, padaju tisuće žrtava sve ovo posljedice destaljinizacije > protreseni komunistički pokreti u Europi Ita šef KP Togliatti osudio Hruščov referat, ali i Staljinove zločine > jedini se donekle suočio sa situacijom, čak preporučio ispitivanje komunističkih temelja kako ne bi opet došlo toga nastaje pokret priznanja prava neovisnosti KP sovjetskog bloka o SSSR-u > negodovanje u SSSR-u i stinim KP poput Fra  to prekidaju sukobi u Mađ u Jug destaljinizaciju prihvatili kao potvrdu teza koje su sami zastupali  no javlja se strah nakon pokreta u Mađ kada se Jug osjećala ugroženom > Tito se sporazumjeva s Hruščovom iako dolazi do daljnjih sukoba nakon uhićenja Nagya > bilo obećano da ga se ne će uhititi gušenje mađ revolucije zapečatilo je prvu komunističku krizu započetu Staljinovom smrću

KOMUNIZAM HRUŠČOVLJEVA RAZDOBLJA           

Hruščov doživio poraz provodeći destaljinizaciju  pomutnja u sovjetskom bloku i oslabljen komunistički pokret u zapadnoeuropskim zemljama destaljinizacija uperena protiv Hruščovljevih suparnika > Molotov, Maljenkov, Kaganovič, Vorošilov > svi prije imali više pozicije od Hruščova sukobi u gospodarstvu > Hruščov se zalagao za decentralizaciju, prenošenje ovlasti na regionalna gospodarska vijeća, a njegovi protivnici za krajnju centralizaciju Hruščov nije imao čvrste planove  decentralizacija moguća slabljenjem državne birokracije te jačanja državnih aparatura na terenu u 6. 57. 7/11 glasova u predsjedništvu CK protiv Hruščova  htjeli ga srušiti, ali on na ključna mjesta u KP postavio sebbi odane poput min obrane Žukova, generala Ivana Sjerova(KGB) na sjednici CK Hruščov odnio prevagu i njegovi protivnici izgubili položaje  Kaganovič molio za život > ismijan > takve priče doprinosile destaljinizaciji 1958. Hruščov mijenja Bulganjina i postaje premijer  šef parije i države > rješava se svojih saveznika Žukova(57.), te Sjerova(58.) kojeg nasljeđuje Šeljepin polagano provodio reforme, jedno vrijeme bio popularan među umjetnicima no 58.-59. poveo kampanju protiv nobelovca Borisa Pasternika za djelo Doktor Živago Hruščov bio svjstan opasnosti  gospodarski uspjeh izostao, a disciplina staljinizma slabila > opasnost od izbijanja nezadovoljstva  izbila u Novočerkasku 62 > ubijena 22 demonstranta na XXII. kongresu KP 1961. ponovno osuđen Staljin > uklanja se njegova mumija iz moskovskog mauzoleja > i dalje neosuđeni zločini nad trockistima, buharinovcima itd. potkraj 62. reorganizira KP > podjeljena na dio za polj i dio za ind



   

   





       

nakon XXII. kongresa liberalizacija cenzure > dopuštene brojen pov knjige i belatritika > izdaje se časopi Novij Mir koji podupire vođu, a vodi ga Aleksandar Tvardovski  objavio Solženjicinovo djelo Jedan dan Ivana Denisoviča > i dalje nedosljednost cenzure u međunarodnoj politici težio poboljšavanju SSSR-SAD odnosa  56. Nixon posjedio Hruščova, ubrzo Hruščov ide u SAD > no i dalje razvijao imperijalne ambicije SSSR-a 1. krizno žarište > 58. Hruščov z...