Summary Europska i svjetska povijest nakon 1945. godine PDF

Preview

Summary

SVJETSKA POVIJEST NAKON 1945. KUBANSKA KRIZA kubanski problem isprva bio problem SADa i Latinske Amerike a ne hladnoratovski problem Kennedy je 1961. pomagao izbjeglica da invaziju na Kubu i zbace Fidela Castra potpuni neuspjeh Castru financijsku i diplomatsku pretvoriti Kubu u rusku bazu koja bi SA...

Description

SVJETSKA POVIJEST NAKON 1945. KUBANSKA KRIZA   

    

     

kubanski problem isprva bio problem SADa i Latinske Amerike a ne hladnoratovski problem Kennedy je 1961. pomagao pokušaj izbjeglica da izvrše invaziju na Kubu i zbace Fidela Castra – potpuni neuspjeh Hruščov pružao Castru financijsku i diplomatsku pomoć – Hruščov odlučio pretvoriti Kubu u rusku bazu koja bi ugrožavala SAD ruskim raketama i tako prisilila SAD da iz Turske uklone svoje rakete 1962. na Kubu upućene rakete – SAD izložene napadu s male udaljenosti Rusi uvjeravali Washington da nemaju ofenzivnih namjera i da samo jačaju kubansku obranu američke fotografije otkrile lansirnu rampu i raketu SAD nije bio sklon otvorenim neprijateljskim akcijama i primjeni nukl. oružja – opasnost od eskalacije velika količina ruskog oružja bila je još na brodovima – R. McNamara predložio vojnopomorsku blokadu kako bi spriječio dolazak brodova i prisilio Ruse da uklone postavljeno američki ratni borodovi ispriječili su se na putu brodova koji su prevozili ruske rakete na zapad – Rusi prvo ponovili da je posrijedi obrambeno oružje i osudili blokadu američki brodovi premješteni prema jugu kako bi Hruščov dobio više vremena za razmišljanje – brodovi se ipak okrenuli Hruščov nastavio s tim da je oružje obrambeno ali da je ipak isporuka završena i da SSSR, ako SAD obeća da neće napasti Kubu ne vidi potrebu za ruskom prisutnošću na otoku u pregovorima značajnu ulogu igrao U-Thant, glavni tajnik Una – pozivao na suzdržanost i pregovore Castro nije bio susretljiv, bojao se am. invazuije, Hruščov ga nije obavijestio o svojim odlukama, zamjerio Moskvi što je prihvatila prisutnost nadzorne misije UN-a na Kubi od 1960ih hladni rat se sveo na statićko stanje koje su potresale periferne avanture i koje se održavalo utrkom u naoružanju

utrka u naoružanju   

 



1961. godine i SSSR i SAD lansirale čovjeka u svemir (Jurij Gagarin/John Glenn) američke zalihe poč. 1960ih bile mnogo veće od ruskih, am. nadmoć se povećala uvođenjem raketa Polaris i Minuteman neosnovane am. bojazni od sovjetske nadmoći u raketama potakle su ih da krenu povećavati svoju prednost o SSSR imao prednost u nenuklearnom naoružanju nemogućnost postizanja dogovora o zabrani nuklearnog oružja i za uništenjem zaliha– vrijeme zabrana je prošlo razdvajanje – udaljavanje suprotnih ratnih ustroja uzajamnim povlačenjem s istaknutih položaja (sredstvo svođenja opasnosti id nesmišljenih sukoba na minimum) – sredstvo smanjenja pol. napetosti u središtu Europe na minumum 1963. nova i opsežnija zabrana pokusa 1

instalinje crvenog telefona između Bijele kuće i Kremlja, stalno otvorena vruća linija komunicianja o 1963. u Moskvi se dogovorili o uvjetima sporazuma o zabrani nukl. pokusa u atmosferi, svemiru i pod vodom na neograničeno vrijeme o nisu potpisale Kina i Francuska - ne žele zabranu pokusa jer tek razvijaju svoje nuklearno oružje u nuklearnom dobu mir se mogao očuvati sve dotle dok se svaka strana oslanjala na prijetnje odmazde kako bi spriječila drugu stranu da napadne prva o ipak bi jedna strana mogla zaključiti kako je najbolji način odvraćanja napasti prva – moderna verzija Blitzkriega razvijena dva nova i skupa oblika obrane – jedne raspršene po podzemnim lokacijama a druge pod morem u podmornicama (Polaris), dio bombarderskih snaga je bio stalno u zraku a dio na tlu je bio spreman za polijetanje u roku od 15 minuta zbog takvih planova svaka se strana usredotočila na strategiju drugog udara o kako bi takav sistem bio uspješan druga je strana morala znati da ga druga strana ima o tako se smanjila vjerojatnost iznenadnog napada obje strane čuvale nukl. oružje jedna za drugu i nisu ga trošile npr.u Vijetnamu htjeli spriječiti širenje nukl. oružja na druge nacije o Francuska i Kina ipak postale nuklearne sile a mnogo drugih država steklo za to sposobnost o SAD i SSSR postali suzdržljivi s nuklearnim oružjem nisu znali mogu li to očekivati od drugih država koje bi razvile nukl. oružje 1960ih dva glavna problema bila kako spriječiti eksalaciju između supersila i kako spriječiti ulazak drugih država u nuklearnu elit što je zamijenilo tradicionalne pristupe razoružanju od ranije o regulacija umjesto eliminiranja nuklearnog oružja SPORAZUM O NEŠIRENJU NUKL. ORUŽJA o 1968., SAD, SSSR i VB o cilj- zamrzavanje postojeće nukl. hijerarhije i zadržavanje Fra i Kine na razini drugorazrednih nuklearnih sila te trajno isključenje stjecanja nukl. oružja u svim ostalim državama o Fra i Kina odbile potpisati o stupio na snagu 1970., konferencije o poštivanju svakih 5 godina – nedjelotvorne o još nisu potpisale JAR i Izrael, Indija, Pakistan, Argentina, Brazil, MIRV – višestruka nezavisna raketa-nosač za ponovni ulazak u atmosferu – zasebno upravljane višestruke bojne glave ABM – protubalističke rakete – mogle osujetiti prvi udar povećani troškovi naoružanja SALT o razgovori o ograničavanju strateškog oružja, počeli 1969. o strateško oružje – ono koje može dosegnuti teritorij protivnika iz baza ili lansirnih rampa na vlastitome teritoriju ili na pučini – rakete ili bombe na letjelicama velikog dometa, rakete sa kopnenih rampa ili podmornica o







 





   

2

o

o o

o o







2 načina izračunavanja djelotvornosti strateškog arsenala neke države – prema broju ranjivih nepriateljskih ciljeva, ili prema težini eksploziva koja se može jednokratno uputiti svim raspoloživim uređajima u svibnju 1972. potpisana 2 sporazuma pregovori 1970. u Beču i Helsinkiju SAD preuzeo inicijativu i predložio potpunu zabranu pokretnih zemaljskih lansirnih uređaja, organičenje snažnog oružja, brojčano ograničenje ukupnog broja lansirnih uređaja na kopnu i moru te bombardera 1971. Međunarodni ugovor o morskome dnu – zabrana postavljanja nukl oružja na morsko dno 1972. sporazum o ABMu (razmještaj sistema antibalističkih raketa) – dozvoljeno svakoj 2 sistema- jedna za obranu prijestolnice a drugi za obranu dijela svojih interkontinentalnih lokacija

SALT 2 o trebao se odnositi na ono što je ispušteno iz ugovora iz 1972. o napredak pregovora mučan i beznačajan dok Nixon 1974. nije posjetio Moskvu i tad su potpisana 3 manja sporazuma o nakon Nixove ostavke Gerard Ford se sastao u Vladivostoku s Brežnjevim u nastojanju da održi rusko-američki detant i nastavak SALTa o formalni sporazum nije postignut o rasprave prekinute ¸1977. o Jimmy Carter, novi predsjednik te godine iznio nove prijedloge o sporazum potpisan 1979. i trebao vrijediti do 1985.nkada se trećim sporazumom trebao nastaviti proces o novi sporazum nije sadržavao značajna ograničenja o ograničenja razmještaja, nekih modernizacija, uključivanja treće strane kako bi se zaobišlo dogovoreno o otpor ratifikaciji sporazuma – odbijena zbog prosvjeda javnosti i uznemirenosti stručnjaka te zbog ruske invazije na Afganistan kasne 1970e razdoblje sve većeg nepovjerenja o za SAD: o rusko-kubanskom intervencijom u Angoli 1975. počeli ruski potezi, Rusi bili aktivni u Vijetnamu, Etiopiji, Afganistanu o osnažilo se am. nepovjerenje i zanimanje za ponovno naoružanje o povećale se am. procjene ruskog vojnog proračuna o uznemirenost zbog prisutnosti ruske brigade na Kubi o za SSSR: o strah Moskve od odruženja zbog saveza SADa i Kine te nastojanja Denga Xiaopinga da u savez uključi i Japan o SSSR postajao sve ovisniji o am. žitaricama za prehranu stoke o nezadovoljni ekonomijom koja nije uspijevala osigurati osnovne potrebe i predlijevala je 20% BDPa na oružje i obranu pogoršanje političke klime bilo popraćeno tehničkim napretkom koji je promijenio prirodu utrke u naoružanju

3

  



tijekom 1970ih postavilo se pitanje bi li američki predsjednik imao dovoljno hrabrosti da naredi tako golemo razaranje u svega nekoliko minuta koliko mu je bilo na raspolaganju ponavljaju se strahovanja da bi SSSR mogao primijeniti strategiju prvog udara razvili se precizni sustavi navođenja koji su omogućavali napadanje preciznih ciljeva – mogućnost da bi se rat vodio tjednima/mjesecima – time su preživljavanje rata ili pobjeda postale mogućim kategorijama u nukl. ratu (prije nisu bile) element koji je prenio natjecanje na svjetsku scenu bio je rast ruske vojnopomorske moći tijekom 1970ih – do tad SAD mogle kontolirati prolaze svjetskim morima a sad i SSSR nakanio isto o SSSR pretekao SAD samo u broju podmornica

skretanje udesno 

 

   



  

RONALD REAGAN o duguje svoj izbor na predsjednika osjećaju da bi SAD trebale bolje iskoristiti svoju moć umjesto da sklapaju nagodbe sa suparnikom koji je postajao sve snažniji i kojemu se nije moglo vjerovati o izabrala ga skupina reakcionarnih konzervativaca i narod kojemu se svidjela njegova osobnost i jednostavnost o uživao snažnu potporu u Z Europi koja je isto skrenula udesno poč. 1980ih MARGHARET THATCHER o pobjedila 1979., nepopustljiva na riječima i postupcima HELMUT KOHL o u Njemačkoj 1982. prekinuo 13g vladavine socijalista ljevičarske stranke izgubile vlast i u Norveškoj, Belgiji, Nizozemskoj sve do neočekivanog dolaska Gorbačova 1985. zapadni je savez podupirao oštre Reaganove stavove promjena prema desnici u Europi pružila je ljevici prostora za kritiku američke politike Reaganova neumjerena ratobornost prema SSSRu nailazila je na manji odjek među Europljanima koji su bili uvjereni, uz svu antipatiju i nepovjerenje prema SSSRu u potrebu modusa vivendi i nisu smatrali prijetnje i pogrde razumnom perspektivom te se nisu slagali s njegovom politikom na 2 kolosijeka (snaga + pregovori) i smartrali su njegovu spremnost na pregovore neiskrenom, osobito nakon govora u Orlandu na Floridi 1985. kada je žigosao SSSR kao 'carstvo zla' koje će završiti u ropotarnici povijesti njegovo uvjerenje da se SSSR može prisiliti na razoružanje eksalacijom njemačkog naoružanja zaprepaštavalo je mnoge među njegovim saveznicima koji su ga smatrali opasnim i glupim, osobito njegov program ''Zvjezdanog rata'' SAD napredovale prema proizvodnji mnogo jačeg protutenskovskog oružja, neutronskih bombi, laserskih zraka, kemijskog oružja i drugim zamjenama nuklearnom oružju Reagan nametnuo sankcije Poljskoj i SSSRu jer je Poljak Jaruzelski zatvorio mnoge političke protivnike jači sukobi kad je Reagan počeo opstruirati izgradnju plinovoda kojima je plin iz SSSRa trebao stizati u Europu – projekt bio važan i za Z Europu i za SSSR – ugrozio one eur. kompanije koje su djelovale u izgradnji plinovoda i imale podružnice ili kakve djelatnosti u SADu

4



1982. postignut kompromis u Versaillesu ali je odmah propao na što je Reagan nametnuo Europljanima sankcije na koje se oni nisu obazirali



SALT o utvrđivanje granica sistema za upućivanje oružja koje bi svaka strana smjela posjedovati – brojke bile predmet pogađanja o oružje na svakoj strani nije bilo precizno usporedivo, nije bilo lako ni odlučiti koje je oružje strateško a koje nije o strateško služi unišavanju velikih površina a taktičko malih o ograničenja strateškog oružja više se nisu mogla razdvojiti od razvoja i razmještaja taktičkog – to je onda moralo uključiti i članice NATOa a ne samo SAD o SALT sada preimenovan u START

   

SDI – INICIJATIVA STRATEŠKE OBRANE 1982. g. inicijativa naglašavala razliku između ofenzivnog i defenzivnog nuklearnog oružja nevjerojatni novi prijedlozi obrane od nukl. napada kojom bi se uništile nukl. rakete poslije lansiranja i koja bi time osigurala zaštitu od prvog udara Reagan predložio proračun od 26 mlrd dolara tijekom prvih 5 g. nadimak ''Zvijezdani rat'' mnogi stručnjaci smatrali da je prijedlog neprovediv i besmislen sistem bilo moguće točno iskušati samo u ratu inicijativa podrazumijevala kršenje sporazuma o ABMu iz 1972. cilj je bila zamjena odvraćanja obranom a to je bilo problematično jer je odvraćanje niz godina pridonosilo održavanju mira između supersila Z Europske vlade nisu htjele previše kritizirati plan jer nisu htjele pridonositi razdoru u NATOu i zato što ih je Reagan pozvao da sudjeluju u istraživanju pa su mislile da bi time mogle dobro zaraditi

      



GORBAČOV o trebalo mu je smanjenje izdataka kako bi spriječio zemlju od katastrofe o Reagan tad odlučio zamijeniti ulogu ''velikog bića'' ulogom ''velikog mirotvorca'' o sastali se u Ženevi 1985., nije dogovoreno ništa važno

  

SAD I SSSR SSSR nije mogao financirati hladni rat a i SAD su se našle u financijskim poteškoćama obje sile shvatile da se njihov superstatus u svijetu smanjio pa su morale priznati potrebu za razoružavanjem



MFBR (Mutual and Balanced Force Reductions) o Beč, 1975. o rasprava o smanjenju nuklearnih snaga u Europi o sudjelovale sve članice (22) NATO i Varšavskog pakta o prijedlozi za smanjenje konvencionalnih snaga u središnjoj Europi

5

plan Varšavskog pakta predviđao više razmjerno nego brojčano smanjenje odražavao je brojčanu prednost Varšavskog pakta, plan NATOa zalagao se za brojčani pristup radi postizanja brojčanog pariteta koji NATO nije imao o nije se dogodilo ništa do 1979. kada je Brežnjev najavio povlačenje odr. broja tenkova i vojnika iz Istočne Njemačke o razgovore ometali neadekvatni statistički podatci i problem verifikacije o razgovori završili 1989. nakon 500 sjednica CFE (Conventional Forces in Europe) o novi bečki razgovori, uključene sve europske zemlje o predmet razgovora proširen na cijelo područje od Atlantika do Urala CDE (Konferencija o izgradnji povjerenja i sigurnosti i razoružđanju u Europi) o sjednica u Stockholmu 1986. o 33 europske zemlje + SAD i Kanada o od 1983. zagovarali sigurost i suradnju u Europi (KESS) o utvrđivali planove za sprečavanje iznenadnog napada o





    

         

   

Reagan i Gorbačov na prvom sastanku u Ženevi dogovorili prepolavljanje svojega strateškog oružja, tj. nukl. velikog dometa Gorbačov predlagao eliminiranje nukl. oružja do 2000. godine REYKJAVIK Reagan otišao da bi potvrdio duh dobre volje s Ženeve, 1986. Gorbačov imao u planu zaustaviti SDI, potvrditi poštivanje ABMa, pojačati odredbe o pokusima (labor. pokusi bi bili dopušteni sli ne i oni u svemiru), postići smanjenje strateškog oružja za 50 ili barem 30 posto, što se tiče INFa 100 u Aziji i ništa u Europi Gorbačov odbacio Reaganovu ponudu o diobi tehnologije SDIa Reagan htio uklanjanje INFa iz Azije i Europe te nije bio spreman na ustupke u odnosu na SDI novi prijedlog – potpuno uklanjanje nukl. oružja svih vrsta za deset godina – tijekom prvih 5 g. uklonilo bi se 50% euforija ipak splasnula kad je uviđeno da Gorbačov neće ništa potpisati bez ustupaka za SDI SPORAZUM O INFu Washington, 1988. krenulo 1987. kad je Gorbačov ponovio svoj prijedlog o INFu (100 u Aziji) nje vežući ga s pitanjem SDI-a SAD pristale pod uvjetom da Z Europa i Japan budu izvan dometa preostalog ruskog INFa Gorbačov iznenadio predlažući potpuno uklanjanje INFa (''treća nulta opcija'') – pristao odreći se i onih u Aziji sporazum predviđao uništenje sveg oružja u kategoriji INF do 1991. čime je SSSR uništio gotovo dvostruko više raketa i lansera negto NATO START 1 1991., Bush i Gorbačov START 2 1993., Bush i Jeljcin

6

 

odluke o smanjenju oružja tijekom 10 godina provedba postala složena pošto se SSSR raspao i nakon što su 4 od bivših sovjetskih država, Rusija, Ukrajina, Bjelorusija i Kazahstan na svom teritoriju imale oružje predvišeno sporazumom

 

utrka u naoružanju bila je ekonomska katastrofa podupirana psihologijom hladnog rata popuštanje hladnog rata stvorilo je nove probleme- na ruskoj strani kako održati status velesile a na zapadnoj strani što učiniti s NATOom NATOva se učinkovitost temeljila na ugl američkoj moći, njegova vjerodostojnost ovisila o postojanju sve opasnijeg nuklearnog oružja obrat utrke u naoružanju, povezan s nestankom Varšavskog pakta ostavio je NATO bez strategije, bez neprijatelja i možda bez svrhe

 

SLABLJENJE SADa      

  





1980-ih sile se nisu smatrale toliko nadmoćnima više u odnosu na ostale države SSSR nije bio dorastao SADu, više nije mogao vladati srednjom ili istočnom Europom, doživljavao je gospodarski pad i prijetio mu je raspad slabljenje SADa bilo naglo – sami izazvali pad svoje moći zbog pogrešaka i pogrešnih prosudba u vođenju gospodarstva i vanjske politike njihova vanjsko politička nespretnost najbolje se očitovala u Srednjoj Americi gdje je Reagan doživio neuspjeh u namjeri da uspostavi mir u republici El Salvador u Panami SAD pomagao poznatom trgovcu drogom a kad su njegovi zločini postali preočiti nisu z+ga zbacili mitom nego vojnom invazijom pod traljavom izlikom u Nikaragvi Reagan nije uspio zbaciti sandistički režim unatoč vođenju skopog rata i pribjegavanju kršenju međunar. prava zbog čega su SAD doživjele osudu Međunarodnog suda pravde a vlada predsjednika Daniela Ortege kasnije je poražena ne oružjem nego ekonomskim sankcijama koje su navele Nikaragvance da glasuju protiv Ortege na iznenađujuće poštenim i demokratskim izborima ti neuspjesi protiv slabih susjeda bili su znak neadekvatne kontrole nad primjenom moći SAD su bile najveća svjetska vojna i industrijska sila ali ipak nisu mogle učinkovito djelovsti kao regionalna sila na Bliskom istoku SAD se suočio s gubitkom saveznika – iranskog šaha i problemom talaca koje je u am. ambasadi zatočio novi režim – spašavanje talaca, moralni imperativ, bio je u suprotnosti s u javnosti proklamiranom tvrdnjom da terorizam ne smije proći nekažnjeno, taoci kasnije oslobođeni tajnim pregovorima a koji su uključivali slanje oružja Iranu preko Izraela od 1980. do 1986. kada su pošiljke prekinute zbog javnog skandala – to je oružje prodavano vrlo skupo a novac je upotrebljen za naoružavanje nikaragvanskih antisandista (contras) mutnim putevima kojima su Reagan i Bush zavaravali Kongres i narod – pokušavali opravdati neodređenim ideološkim razlozima s time je povezan i pothvat nastavka naoružavanja i financiranja antisandističke opozicije nikaragvanskoj vladi – usprkos Bolandovu amandmanu iz 1984. koji je zabranjivao daljnju vojnu pomoć oružje je Iranu dobavljano za rat vs. Iraka preko Izraelskih rezervi koje su SAD stalno punile – Iran je s vremenom povećavao zahtjeve, ne samo za oružje nego za političke ustupke (npr. povlačenje Izraela iz Južnog Libanona i s Golanske visoravni te oslobađanje zatočenika u Kuvajtu optuženih za terorizam u Libanonu), mjenjali taoce za rezervne dijelove i oružje

7

   



 







 

 

 

Reaganu se do kraja mandata nije uspjelo ništa dokazati iransko – kontraška afera potakla pitanja o pouzdanosti SADa u svjetskim poslovima , a još se sjećali i Waergatea američke mane pobudile nemir u euro-američkom savezu, a vs. SSSRa nisu mogli bez SADa najozbiljniji razdor 1960ih bio je između Francuske i SADa koji je napola uklonio Francusku iz saveza ali ubrzo poslije odlaska de Gaulla s vlasti francuzske postrojbe su ponovno sudjelovale u NATOvim pomorskim vježbama u Sredozemlju NATO 1970ih – europski saveznici na europskome kopnu i moru davali su 75% zračnih, 80% vojnopomorskih i 90% kopnenih snaga – am. doprinos je bio simboličan i financijski presudan Europa kritizirala Vijetnamski rat SAD bile ogorčene kad je Europa odbila dati na korištenje aerodrome za zračni most s Izraelom i što se tako brzo prepala arapskih prijetnji naftnim bojkotom – Europa predbacila SADu da joj s Bliskog istoka dolazi 80% nafte i da SAD vodi politiku na Bl. Istoku bez njih a onda kasnije tek zahtjeva da Europas uskoči – odnosi Eur. i SAD se još više zahladili kad je SAD imao planove silom osigurati tok nafte, Europa bila sklonija pregovorima a ne konfrontaciji zbog Cipra i turske invazije 1974. Europa optužila SAD zbog toga što nisu zauzele energičniji sta...