Svjetska Povijest Nakon 1945 2 Kol PDF

Preview

Summary

David S. Painter, Hladni rat, Zagreb, str. Hladnog rata do kubanske raketne krize raskid dovodi do i svoje snage kao odgovor na sovjetsku agresiju za i Lyndona B. to popratile vladama i skupinama u kraja SAD pokazuje granice svoje zastoj u Vijetnamu, SAD gospodarska opala Zapadna Europa i Japan priv...

Description

David S. Painter, Hladni rat, Zagreb, 2002.; str. 83-158

Od Hladnog rata do detanta(1963.-1973.)

 

     

nakon kubanske raketne krize  kinesko-sovjetski raskid dovodi do sovjetsko-američkog detanta i kinesko-američkog zbližavanja SAD širi svoje strateške snage kao odgovor na moguću sovjetsku agresiju za vrijeme JFK(1961.1963.) i Lyndona B. Johnsona(1963.-1969.)  to popratile povećanjem pomoći antikomunističkim vladama i skupinama u Trećem svijetu do kraja 60-ih > SAD pokazuje granice svoje moći  zastoj u Vijetnamu, SAD superiornost nagrižena, gospodarska moć opala > Zapadna Europa i Japan privredno nadmašile SAD Richard Nixon(1969.-1974.)  pokušao zaustaviti pad snage politikom detanta sa SSSR-om > kontrola naoružanja, otvaranje prema Kini i oslanjanje na saveznike u Trećem svijetu u listopadu 1964 u SSSR  Hruščova smjenjuje trijumvirat > prvi tajnik KP Leonid Brežnjev, predsjednik vlade Aleksej Kosigin i predsjednik Vrhovnog sovjeta Nikolaj Podgorni novo vodstvo pokušalo povećati gospodarsku učinkovitost i poboljšati standard > zaustavili i destaljinizaciju i započeli masovno naoružavanje SSSR-a 70-ih > strateški paritet sa SAD-om nisu uspjeli  poboljšati odnose s Kinom, stabilizirati situaciju u Istočnoj Europi Brežnjev uspio postići sporazum sa SAD-om o kontroli naoružanja(i druge sporazume) > odnosi među supersilama stabilizirani

POMAK U RAVNOTEŽI SNAGA   

 







nakon Kubanske raketne krize  Hruščov predlaže pismom JFK-u zaključivanje sporazuma o zabrani nuklearnih pokusa odustali od opće zabrane pokusa, ali se sporazumili oko zabrane pokusa u atmosferi, podmorju i svemiru > ne i podzemlju  sporazum stupa na snagu u listopadu 1963. do kraja 60-ih  SAD stabilizirao broj raketnih nosača, ali napredovao tehnološki > preciznije rakete, višestruke bojeve glave na jednoj raketi(napadaju odvojene ciljeve, a vraćaju se i u atmosferu – MIRV) 1962.  32 200 nuklearnih bojevih glava u SAD-u > vrhunac  povećanje i u SSSR-u postaje nevažna kvantitativna superiornost  doktrina „međusobno zajamčene destrukcije“ ili MAD(Mutualy Assured Destruction) > razvija se u SAD, a pokušala uvjeriti Sovjete da bi napad završio odmazdom i obostranim uništenjem SAD zabrinut britanskim i francuskim posjedovanjem nuklearnog oružja > bojao se oslabljivanja SAD utjecaja u NATO-u i potencijalnih zahtjeva Zapadnje Njemačke za vlastitom A-bombom kao alternativu SAD pokušao stvoriti multiacionalne NATO nuklearne podmornice koje bi mogao nadzirati pravom veta > propao dogovor, Francuska i VB zadržavaju A-bombe > Francuska testirala A-bombu 1960. Charles de Gaulle  vodio sve samostalniju politiku i obnavljao moć Francuske kao velike sile > 1963. stavio veto na primanje Britanije u Europsku ekonomsku zajednicu(EEZ)



    

 



   

  



Francuska potpisuje sporazum o prijateljstvu sa Zapadnom Njemačkom te uspostavlja diplomatske odnose s Kinom, a prekida odnose sa SAD-om > pokušava poboljšati odnose i sa SSSR-om Francuska povlači svoje snage iz NATO-a koji biva prisiljen preseliti svoje sjedište iz Pariza u Bruxelles  ipak ne napušta definitivno NATO NATO je ojačao svoje konvencionalne mogućnosti ratovanja  nuklearno oružje bilo u rezervi ako se prva opcija pokaže nedostatnom „Vojna sigurnost i politika detanta komplementarni, a ne kontradiktorni“  Zapad preko NATO-a tražio nove odnose sa Sovjetima i sovjetskim blokom u Zapadnoj Europi raste integracija EEZ čime se potiskuju stare netrpeljivosti Japan brzo napreduje > odražava se u velikom porastu BDP-a  razvoju pomaže rat u Vijetnamu za kojega Japan postaje industrijska baza američkih ratnih akcija > američka potrošnja u JI Aziji stvorila Japanu veliko tržište za izvoz Na sličan način se razvijaju se i Tajvan i Južna Koreja SSSR tijekom 60-ih ostvaruje nestabilan gospodarski rast  gospodarstvo 50-75% slabije od SAD, a i tehnološki zaostalo > SSSR počinje i ovisiti o uvozu žita > vladini birokrati osujetili pokušaje uvođenja potrebnih reformi te se SSSR morao okrenuti trgovini sa Zapadom SSSR sve više ulaže u vojsku  rezultat kubanske raketne krize, SAD naoružavanja i intervencije u Vijetnamu te pogoršanje odnosa s Kinom > između 1965. i 1970. vojni troškovi rastu za 40-ak % > veliko opterećenje za privredu 1965. stvaraju novu generaciju interkontinentalnih balističkih raketa  takav napredak dodatno smanjuje opasnost od nuklearnog rata naglašujući MAD doktrinu no izostanak nuklearnog ne znači izostanak konvencionalnog rata  obje strane započinju jačanje konvencionalnog naoružanja Sovjetski blok krhak i nepouzdan  Rumunjska vodi sve samostalniju politiku, ali nikada ne prijeti izalskom iz Varšavskog ugovora(VU) SSSR tolerantan prema Rumunjskoj, ali ne i prema čehoslovačkim pokušajima reformi > 1968. trupe VU napadaju Čehoslovačku i svrgavaju reformiste > Čehoslovačka bitna zbog svoga središnjeg položaja i svojevrsnog koridora između Istoka i Zapada SSSR opravdao intervenciju pravom na čuvanje socijalističke orijentacije komunističkih zemalja  zapadni tisak to prozvao Brežnjevljevom doktrinom slom Praškog proljeća dodatno je srozao međunarodni ugled komunizma i SSSR-a te prouzročio napuštanje reformskih planova u cijeloj regiji komunistička orijentacija nije jamčila odanost SSSR-u  dokaz kinesko-sovjetski raskid 60-ih > otežava sovjetski međunarodni položaj > utrostručuje se broj trupa duž SSSR-kinekse granice od 1961. do 1971. Kina uspješno testira A-bombu 1964., balistički projektil sa živom bojevom glavom 1966. i Hbombu 1967.

PREVIRANJA U TREĆEM SVIJETU  

kinesko-sovjetski raskid  oslabio SSSR i uzdrmao globalnu ravnotežu snaga > na početku to maskirano rastom sovjetske vojne moći i nemirima u Trećem svijetu Treći svijet izvor nestabilnosti ili SAD ili SSSR > sukobe pojačava Hladni rat te uplitanje supersila koje dodatno pogoršava lokalne i regionalne probleme





 



   

    

    

Latinska Amerika potencijal revolucionarnih prevrata istaknut kubanskom revolucijom  cijela Latinska Amerika pati od nejednake raspodjele dohotka, nejednakosti u zemljišnom vlasništvu, strahovitog siromaštva, nedovoljno razvijena infrastruktura, loši trgovački uvjeti... SAD razvija dva objašnjenja događaja na Kubi  1) revoluciju uzrokovalo siromaštvo, politička represija i nedostatak reformi > potrebno promacanje političke reforme i gospodarskog razvitka kako bi spriječili širenje takvih tendencija u Latinskoj Americi 2) Castro došao na vlast zbog raspada kubanske vojske > u ostatku Latinske Amerike dolazak komunista na vlast može se spriječiti izgradnjom latinsko-američkih vojnih snaga Alijansa za napredak  osnovao JFK 1961.  desetogodišnji program za promicanje gospodarskog razvitka, socijalne reforme i političke demokracije u Latinskoj Americi tijekom 10 godina Alijanse Latinska Amerika prima preko 22 milijarde $ pomoći i ulaganja  ipak velik dio toga povratio se u zemlje Prvog svijeta zbog nagomilanih dugova > Alijansa bila spora u ostvarenju socijalnih ciljeva – zdravstva, školovanja, stanovanja Alijansa politički imala negativne utjecaje  60-e pune brojnih vojnih udara > SAD ulagao milijune u obuku protuustaničkih snaga čime su jačale vojne postrobe i njihova dominacija društvom > SAD počeo smatrati vojne režime bedemima protiv nestabilnosti i revolucije do 1964. SAD prestao pomagati društvenim i političkim reformama i usmjerio se samo na borbu protiv komunizma štiteći svoja ulaganja i gospodarstvo primjer toga vidimo u Brazilu 1964. podržali oficire u rušenju vlade zbog njezina prevelika zakretanja u lijevo > nova vlast brutalno nametnula svoju kontrolu, ali uz proameričku politiku do kraja desetljeća velik dio Latinske Amerike pod autoritarnim desničarskim režimima  uz podršku SAD-a 1965. SAD intervenirao u Dominikasnkoj Republici kada je narod želio povratiti legitimno izabranog(a kasnije srušenog od vojnih vlasti) predsjednika  Johnson opravdao postupak time što ne može dozvoliti komunističku vlast u zapadnoj hemisferi  taj postupak se dogodio tri godine prije „Brežnjevljeve doktrine“ na Bliskom istoku  regionalna dinamika + interesi supersila > žestoka i eksplozivna mješavina  glavna sporna točka arapsko-izraelski sukob SSSR-u bio cilj maknuti SAD baze iz tog područja  blizina SSSR južnoj granici SAD interes  nafta > Europa i Japan ovisne o uvozu iz ove regije SSSR podupirao radikalne arapske režime protiv zapada i Izraela; SAD podržavale monarhističke konzervativne vlasti najvećih proizvođača nafte u regiji te Izrael 1967. izbija rat na Bliskom istoku  završio 6 dana nakon izraelskog napada i pobjede nad egipatskim, sirijskim i jordanskim snagama  Izraelci okupirali Golanski visoravan, zapadnu obalu rijeke Jordan, stari Jeruzalem i Sinaj SAD i SSSR ostali izvan sukoba, ali se nakon rata priklonili svojim saveznicima SSSR pojačava pomoć oružjem i vojnim savjetnicima za Egipat, Siriju i Irak, troši milijarde na razvoj Egipatske mornarice SAD počele smatrati Izrael svojim strateškim područjem  „tvrđava reda“ u regiji; pojačavaju kontakte i sa Saudijskom Arabijom i Iranom u Africi  nakon vala osamostaljivanja u 60-im ključno pitaje budućnost portugalskih kolonija i režima bijele većine u Južnoj Africi i Južnoj Rodeziji(neovisna od VB od 1965.) SAD svjestan rasizma i kako on radikalizira Afrikance  ipak se bojali vlasti u crnačkim rukama > potencijalna nestabilnost i otvaranje vrata komunizmu

  

SAD ima i interese i u rudama iz Južne Afrike te mu treba osiguran prolaz supertankera za naftu koji prolaze uz istočnu obalu Afrike do rta Dobre Nade(preveliki za Sueski kanal) SAD nastavile i intervenciju u Kongu  financira bijele plaćenike, pristaše Zapada SSSR održavao veze s radikalnim skupinama u južnoj Africi, ali Portugalci i režimi bijele većine situaciju držali pod kontrolom  Nixonova administracija podržavala bjelačku vlast

VIJETNAM I KORIJENI DETANTA  



  

    

 

  



SAD uplitanje u Vijetnamu započinje kasnih 40-ih > pokušaj pomoći opterećenoj francuskoj 50-ih SAD jamči opstanak nekomunističke države u Vijetnamu južno od 17. paralele  SAD se bojao domino-efekta > da bi komunistički Vijetnam potaknuo uspstavu komunističkih režima u ostatku JI Azije do ranih 60-ih  Fronta nacionalnog oslobođenja ili Vijetkong bilježi pobjede i kontrolira sve veći teritorij  SAD šalje sve veći broj trupa kao odgovor > dolaskom JFK 1961.-1963. pomoć raste s 600 vojnih savjetnika na 16000 vojnika Južnovijetnamska vlada Ngo Dinh Diema počiva na bazi bogatih zemljoposjednika, dužnosnika obrazovanih u francuskim školama i katolika Diem biva ubijen 1963. nakon brutalnog poraza nad budističkom oporbom > ubili ga visoki vojni dužnosnici nasljednici još nesposobniji  do ožujka 1965. SAD morao početi slati svoje trupe kako bi spriejčio pobjedu komunista > opustošili kraj i uništili strukture lokalnih zajednica > nisu dobili podršku stanovništva, a ni porazili Vijetkong do 1968. broj američkih vojnika raste na 535 000!! SAD nije izvršio invaziju na sjever jer se bojao kineske intervencije kao u Koreji  Kina razmjestila 50 000 vojnika u Sj. Vijetnamu u razdoblju 1965.-1968. SSSR također davao pomoć Sj. Vijetnamu u obuci, organizaciji zračne obrane itd.  kineskosovjetski raskid išao na ruku Vijetnamu jer su se SSSR i Kina natjecali u davanju pomoći SSSR želio unaprijediti odnose sa SAD-om  60-ih promoviraju pregovore o prestanku rata SAD spoznao da su troškovi u Vijetnamu preveliki  počeli štetiti SAD privredi, poticali inflaciju i rast proračunskog deficita  za razliku od prijašnjih ratova, ovaj pravio gospodarske poteškoće SAD nisu podržali europski saveznici slanjem svojih trupa, a i javnost u SAD-u izražava sve veće nezadovoljstvo 1968. komunisti prelaze u veliku ofenzivu koju SAD uspjeva odbiti  unatoč tome to je bio pokazatelj kako unatoč ogromnim ulaganjima rat u Vijetnamu ne ide po planu  ofanziva bila istovremeno s ozbiljnom krizom platne bilance takvo stanje doprinosi odluci Johnsona da počne pregovarati o završetku ratovanja  odustaje od sljedećih izbora te podržava Nixona koji ima „tajni plan“ kako okončati rat plan  kontrola naoružanja, smanjivanje napetosti sa SSSR-om, zbližavanje s Kinom, smanjenje izravnih vojnih intervencija u Trećem svijetu(ali ne i neizravne) Nixon i Kissinger se nadali da će zbližavanje sa SSSR-om i Kinom smanjiti njihovu pomoć Sj. Vijetnamu  potreba za tim potaknuta podrivanjem SAD moći, sve većim rastom moći Europe i Japana, gubitkom podrške u borbi protiv komunizma u javnosti SSSR je želio poboljšati odnose sa SAD-om  utrku u naoružanju željeli održati na razini pariteta



    









SSSR suočava se s gospodarskim poteškoćama te želi otvoriti više trgovačkih veza sa Zapadom i dobiti međunarodno priznanje na dominaciju nad zemljama sovjetskog bloka te priznanje sebe kao globalne sile SSSR bio prisiljen poboljšati odnose sa Zapadom i zbog raskida s Kinom  strah od SAD-Kina saveza > planirali to riješiti boljom ponudom SAD-u, odnosno dobrim odnosima sa SSSR-om Kinezi također željeli poboljšati odnose sa SAD-om  brinula ih SSSR invazija na Čehoslovačku te Brežnjevljeva doktrina koja je ugrožavala i Kinu 1969. dolazi do borbi na kinesko-sovjetskoj granici zajednička pomoć Sj. Vijetnamu prekrila je ozbiljnost raskida  nakon konkretnih dokaza raskida SAD je na Kinu počeo gledati kao na potencijalno radikalniju i opasniju od SSSR-a Kina bodrila revolucionarne skupine u Trećem svijetu, kulturna revolucija bila antiamerički i antisovjetski orijentirana, odbila 1963. pridržavati se sporazuma o zabrani nuklearnih pokusa, a 1968. i od sporazuma o neširenju nukearnog oružja no do kraja 60-ih SAD shvatio da zbližavanje s Kinom omogućuje njegov dominantni položaj u međunarodnoj politici  a postupnim slabljenjem Kineske vojne moći SAD ju prestaje smatrati stvarnom prijetnjom > 1968. i SAD i Kina polako povlače trupe iz Vijetnama 1965.  vojni udar u Indoneziji > ublažio strahove da postane komunistička zemlja > iako SAD nije bio umješan u rušenje Ahmeda Sukarna, godinama je poticao njegovo rušenje i pozdravio kada se konačno dogodilo trebali 4 godine da Nixon i Kissinger sklope sporazum o američkom povlačenju iz Vijetnama 1973.  u međuvremenu rat se raširio na Kambodžu i Laos > do 1973. poginulo 59 000 SAD vojnika, a sveukupne žrtve u Vijetnamu dosežu brojku od 3 milijuna Nixon naredio zamrzavanje plaća te veće namete na uvoz, ukinuo stavljanje zlata na raspolaganje za dolare a time i Bretton-Woodsov sustav koji je djelovao u SAD-u nakon WW2

DETANT SUPERSILA 



 







1. srpnja 1968.  SAD i SSSR potpisali Sporazum o neširenju nuklearnog oružja > SSSR želio da Zapadna Njemačka ne dobije nuklearno oružje > nisu se smanjivali vlastiti arsenali, samo se spriječavalo da ga drugi izgrade intervencija u Čehoslovačkoj odgađa početak pregovora o ograničavanju strateškog oružja(tzv. SALT) > SSSR nije bio spreman započeti ni dok Zapadna Njemačka nije potpisala Sporazum o neširenju nuklearnog oružja glavno proprište Hladnog rata bila Europa Willy Brandt ministar vanjskih poslova(1966.-1969.) i kancelar(1969.-1974.)  započeo normaliziranje odnosa sa SSSR-om > vjerovao da smanjivanje napetosti dovodi i do smanjivanja barijere između dvije Njemačke Savezna Republika Njemačka povećava svoju trgovinu i prekida Hallsteinovu doktrinu(zabranu trgovanja sa svim državama koje priznaju Demokratsku Republiku Njemačku)  uspostavlja odnose s Jugoslavijom i Rumunjskom, a kasnije i SSSR-om i Poljskom(1970.) te s Čehoslovačkom(1973.) Sporazum četvorice(SSSR, SAD, VB i Francuska) potpisan u rujnu 1971. > Zapad dobio zakonski temelj za pristup Berlinu > SSSR popustio Zapadu da oni jamče pristup Berlinu(a ne DR Njemčka) kako bi ubrzao sporazum o Istoku 1972.  SR Njemčka i DR Njemačka zaključile sporazum po kojem priznaju jedna drugoj legitimnost i granice > porast trgovine i putovanja između dvaju zemalja

   

  





    



Rezultati Brandtove „istočne politike“(Ostpolitik)  smanjenje napetosti u Srednjoj Europi, uklanjanje žarišta iz Berlina i jažanje trgovine između Istoka i Zapada istovremeno Nixon i Kissinger rade na poboljšanju odnosa s Kinom > brojni zastoji, značajniji zbog SAD intervencije na Kambodžu 1970. 1971. Kissinger putuje u Kinu na tajne razgovore, priprema za Nixonov posjet dokaz poboljšanja odnosa  mlaki SAD prigivor na pristupanje (NR)Kine u UN 1971. te stajanje na pakistansku stranu u indijsko-pakistanksom ratu > na strani pakistana Kina i SAD, a Indije SSSR > ipak poraz Pakistana i stvaranje države Bangladeš u veljači 1792.  Nixon posjećuje Kinu  posjet završio proglašenjem kineskog i američkog protivljenja sovjetskoj „hegemoniji“ u Aziji ovakav razvoj događaja potpomogao zaključivanju SALT-a između SSSR-a i SAD-a u svibanju 1972. tijekom Nixonova posjeta Moskvi > popuštanje napetosti antibalistički projektili bile su dodatan destabilizirajuć faktor  velika bojazan od njih, u kriznim situacijama bilo ih jednostavno aktivirati i pokrenuti rat > postupno ograničene na 200 antibalističkih projektila na jednoj lokaciji, a kasnije i na 100, zabranjene antibalistički projektili na moru, u zaraku ili u svemiru u listopadu 1972. SAD prihvaćaju sporazum koje ograničavaju interkontinentalne balističke projektile(ICBM) i balističke projektile lansirane s podmornica(SLBM)  zamrznulo arsenale obiju sila > ali izostavljen brojni arsenal dostupan SAD-u(poput MIRV-a itd.), ali su bile ograničene zbog toga na manji broj ICBM-ova i SLBM-ova veliki broj bojevih MIRV bojevih glava na mali broj lansirnih vozila omogućio je napadaču stratešku prednost  malo meta za uništiti  70-ih SSSR razvio svoje MIRV kapacitete s većim projektilima i većim kapacitetom lansiranja > poremetilo stratešku ravnotežu Sporazum o osnovnim načelima(pratio odredbe SALTA) utemeljio je niz smjernica prihvatljivog ponašanja te obvezao obje strane na izbjegavanje nuklearnog rata Nixon i Kissinger sporazum smatrali skupom težnji, a ne obvezujućim zakonom ponašanja, dok je SSSR to smatrao temeljem u sovjetsko-američkim odnosima satelitski i elektronski nadzor mogao je jamčiti poštivanje većine sporazuma, ali ne i Sporazuma o osnovnim načelima  pitanje kvalitete, a ne kvantitete SSSR poboljšanjem odnosa povećao trgovinu sa SAD-om  posebno žitarice > SSSR otplatio dug od 700 milijuna $ a zauzvrat postao najpovlaštenija zamlja u trgovini vremenom SAD ograničavanjem trgovine izražavao nezadovoljstvo potezima SSSR-a  1974. Kongres blokirao status trgovinski najpovlaštenije zemlje sve dok Sovjeti nisu dopustili iseljavanje većeg broja sovjetskih Židova unatoč povećanoj suradnji i cvjetanja politike detanta u Europi, suparništvo u Trećem svijetu ispreplitalo se s neprestajnim natjecanjem u naoružanju i potkopavalo cieli proces poboljšavanja odnosa

Od detanta do konfrontacije(1973.-1980.)



1973.  kulminacija detanta > slijedi njegovo opadanje zbog porasti nestabilnosti u Trećem svijetu i tehnološkog napretka koji povećava nepovjerenje

    

u Trećem svijetu u ovome razdoblju nemiri > nekoliko radikalnih revolucija detant potkopala i politika SAD-a i SSSR-a  Nixonova ostavka zbog afere Watergate + razočaranje u Vijetnamu potkopalo potporu u javnosti za SAD međunarodno djelovanje nasljednik Gerald R. Ford i državni tajnik Henry Kissinger nerado bili popustljivi prema SSSR-u Jimmy Carter(1977.-1981.)  naglašava ljudska prava u vanjskoj politici i time jača podršku za ponovne intervencije u Trećem svijetu SSSR  Brežnjevljeva politika sustizanja SAD-a dovela do velikih izdataka i sve jačeg uplitanja u Trećem svijetu > potkopala blagostanje sovjetske privrede i time naštetila detantu

SUKOB U TREĆEM SVIJETU  

   

