2. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca od međunarodnog priznanja do prvoga ustava PDF

Preview

Summary

Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes in the period between 1918 and 1921...

Description

KRALJEVSTVO SRBA, HRVATA I SLOVENACA OD MEĐUNARODNOG PRIZNANJA DO PRVOGA USTAVA PROSINAČKE ŽRTVE (5. XII. 1918.) - protesti na Trgu bana Jelačića protiv ishitrenog ujedinjenja bez demokratske volje građana i protiv socijalno-ekonomskoga stanja u državi (tragovi Ruske revolucije) - dogovori političkih elita (izbori 1913.) – izborno pravo ima samo 3% stanovništva (tek nakon 1918. opće pravo glasa za muškarce)  republikanstvo kao ključna ideja - 25. i 53. domobranska pukovnija - komesar Grga Budislav Anđelinović naređuje paljbu  13 mrtvih i 17 ranjenih – obračun s protivnicima unitarizma - prekid djelovanja domobranstva i politički progoni MIROVNA KONFERENCIJA U PARIZU - pitanje međunarodnog priznanja - Saveznici poznaju samo Srbiju i Crnu Goru (nestanak u ujedinjenju) - 20. XII. 1918. imenovanje nove vlade – preduvjet za pregovore - predsjednik radikal Stojan Protić (regent Aleksandar Pašića smatra konkurentom) - Ministarstvo unutarnjih poslova – Svetozar Pribićević - Ministarstvo vanjskih poslova – Ante Trumbić - Trumbić diplomatskim manevrom nastoji ishoditi priznanje – Norveška, SAD, Čehoslovačka, Grčka, Švicarska, no pitanje Velike Britanije i Francuske - Londonski ugovor s Italijom kao prepreka – granično pitanje - ignoriranje postojanja Kraljevstva SHS - mirovni ugovor s Njemačkom uzrokuje priznanje, no granično pitanje ostaje Rimu i Beogradu PITANJE GRANICA - razgraničenje s Italijom (jadransko pitanje) - XI. 1920. Rapallo – regulacija graničnog pitanja - Italiji Istra (osim Kastva), otoci Cres, Lošinj, Lastovo i Palagruža + Zadar - Italija priznaje Kraljevstvo SHS - Rijeka kao nezavisna država – do Rimskih ugovora 1924. - žestoke kritike Trumbića iz Istre (izbjegličke kolonije) - razgraničenje s Mađarskom - Međimurje – XII. 1918. ulazak vojske predvođene Slavkom Kvaternikom (raniji dogovor o granici na Dravi onemogućen zbog nemira na selu i mađarskog nasilja) - Prekmurje – jaka slovenska manjina - Prekodravlje – 3 sela (Gola, Ždala i Repeš) na lijevoj obali Drave - Vojvodina - priključenje Srbiji – namjere zauzimanja Bajskoga trokuta u Mađarskoj - definirano Trinanonskim ugovorom (4. VI. 1920.) BEZUSTAVNO STANJE (1. XII. 1918. – 28. VI. 1921.) - Kraljevstvo SHS nema ustav - bezustavno stanje pune dvije i pol godine – vladavina izvršne vlasti naredbenim putem - centralizacija uprave - oduzimanje svakoga političkog značenja pokrajinskim vladama - ukidanje većega broja povjereništava u pokrajinskim vladama - u Zemaljskoj vladi za Hrvatsku i Slavoniju do tada 11 odjela, od sada samo 3 (unutarnji poslovi, pravosuđe i bogoštovlje) 1

PRIVREMENO NARODNO PREDSTAVNIŠTVO - privremeni parlament - izaslanici srbijanske Narodne skupštine, predstavnici Narodnoga vijeća i Vojvodine i Crne Gore - dekretirano tijelo (nije izabrano na općim izborima) - prvi sastanak 1. III. 1919. u Beogradu - članovi iz redova političara, ali i neki istaknuti javni djelatnici - izborni zakon: - tajno (glasovanje kuglicom), neposredno i opće pravo glasa (osim za žene, vojnike, policijske službenike i suce) - na svakoj listi obaveza postojanja jednog „kvalificiranog“ (fakultetski obrazovanog) kandidata - načelo proporcionalnoga predstavništva IZBORI ZA USTAVOTVORNU SKUPŠTINU 1920. GODINE - 28. XI. 1920. (izbori u Kraljevini SHS – 1920., 1923., 1925. i 1927. – nestabilnost vlasti) - kandidacijske liste postavile 22 stranke - najveći broj mandata dobile Demokratska stranka (92) i Narodna radikalna stranka (91) - Komunistička partija Jugoslavije (58), Hrvatska pučka seljačka stranka (50), Zemljoradnička stranka (30), Slovenska ljudska (narodna) stranka (27) i Jugoslavenska muslimanska organizacija (24) - velik odaziv - izborima pristupilo 65% upisanih birača - dubok jaz između centralističke i federalističke koncepcije uređenja države kao rezultat PRIPREMANJE USTAVA - prvi sastanak skupštine 12. XII. 1920. - ukupan broj zastupnika 419, ali ne dolaze svi - HPSS ne želi položiti prisegu srbijanskom kralju  Hrvatska republikanska seljačka stranka - Hrvatska stranka prava – protivnici načina stvaranja nove države - KPJ – zabrana Obznanom 30. XII. 1920. - s vremenom Skupštinu napuštaju i SLS, Hrvatska pučka stranka i Hrvatska zajednica - rad u krnjem sastavu – bez hrvatskih, a zatim i slovenskih zastupnika - formiranje ustavotvornog odbora – ukupno 9 ustavnih nacrta  prihvaćen radikalsko-demokratski (centralizam) - Hrvatska zajednica – federalističke osnove uređenja (6 pokrajina – Slovenija, Hrvatska s Dalmacijom, Bosna i Hercegovina, Vojvodina, Srbija i Makedonija) – vlastite vlade i banovi + zajednička vlada i dvodomni parlament u Beogradu - Jugoslavenski klub (klerikalizam – SLS, HPS, Bunjevačko-šokačka stranka) – podjela na pokrajine po vjerskom principu (3 katoličke i 3 pravoslavne) - Zemljoradnička stranka – staleški parlament (seljaštvo kao stalež) – državna briga o zadrugarstvu - Josip Smodlaka – decentralizacija – 12 pokrajina prema povijesnim i geografskogospodarskim kriterijima (Dalmacija) - HRSS – Ustav Neutralne Seljačke Republike Hrvatske – samostalnost  Hrvatska sama odlučuje o stupanju u zajednicu s „međunarodno priznatim teritorijem Srba, Hrvata i Slovenaca“ – ne priznaju Kraljevstvo SHS) VIDOVDANSKI USTAV - 28. VI. 1921. (pravoslavni Vidovdan) - 419 zastupnika – za prihvaćanje potrebna natpolovična većina (kršenje odredbi Krfske deklaracije) 2

vladajuće stranke imaju 183 zastupnika  pridobivanje Jugoslavenske muslimanske organizacije, male Slovenske kmetijske stranke i Džemijeta makinacijama  od 258 nazočnih 223 za, 35 protiv (161 odsutan) - ustavna i parlamentarna monarhija - posebna uredba 1922. – podjela države na 33 oblasti (bez povijesnih i nacionalnih imena) - sukob Narodne radikalne stranke (srpsko ime nasuprot jugoslavenskom – široke autonomije, no srbijanska dominacija) i Demokratske stranke (unitarizam – jugoslavensko ime)  kompromis: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca – jedan narod s tri plemena - himna i grb kombinacija, slovensko-hrvatsko-srpski jezik - velike kraljeve ovlasti – miješanje u politički život, odgovornost stranaka, vrhovno vojno zapovjedništvo, predstavljanje zemlje u inozemstvu POLITIČKE STRANKE - klerikalci/pučkaši - Hrvatska pučka stranka i Slovenska ljudska stranka – 27 mandata - osnovana 1920. kao politička grana Hrvatskoga katoličkog pokreta - djelovanje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini - konzervatizam – otpor liberalnim idejama, autonomija pokrajina po vjerskom načelu - veći uspjeh samo na izborima 1920. (istočna Slavonija – Đakovo, sjeverna Bačka, središnja Bosna, Hercegovina, Dalmacija – Sinj, Imotski) - 1928. jedan poslanik ulazi u vladu Antona Korošeca („izdaja Radića“ – prestanak djelovanja) - zaslužnost Katoličke Crkve za ujedinjenje 1918. (Barac) – ujedinjenje Crkava, organiziranje u Jugoslavenski klub - intelektualno značenje važnije od političkog – Marko Ujević, Josip Andrić - cilindraši/kaputaši - Hrvatska zajednica - osnovana 1919. - unitaristički program na početku, no promjena uslijed iskustva centralizma  teorija o jednom narodu s tri plemena, ali i autonomija - isključivo intelektualno vodstvo – koncentracija u gradovima - vođa Istranin Matko Laginja (sedamdesetogodišnjak – „karnevalski starac“) - omladina HANAO - „vođe izgubile vezu s narodom“ - odgovaranje nasiljem na nasilje - na izborima s Hrvatskom težačkom strankom (BiH)  Narodni klub (potpora na dubrovačkom prostoru) - komunisti - unutarnje borbe  II. kongres u Vukovaru (VI. 1920.) – pobjeda revolucionarnoga krila promjena imena iz Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)  KPJ - članstvo u Kominterni – cilj stvaranje Sovjetske Republike Jugoslavije (rušenje buržoazije i diktatura proleterijata u lenjinističkom duhu) - brojna omladinska organizacija – SKOJ (Zagreb, X. 1919.) - na izborima 1920. treća stranka (program s parlamentarnim načinom djelovanja) - najveći uspjeh u Crnoj Gori (i Dalmaciji, Makedoniji i na Kosovu) - prostor bez istaknutih stranaka s nacionalnim predznakom i artikuliranim programom - tihi građanski rat (sukobi bjelaša i zelenaša, sukobi s Albancima) 3

- nakon Obznane djelovanje u ilegali – konspirativnost korisna tijekom Drugoga svjetskog rata - demokrati - Demokratska stranka - osnovana 1919. u Sarajevu - unitarizam (jezgre Hrvatsko-srpske koalicije i ostalih stranaka sa sličnim programom) i centralizam - Svetozar Pribićević osnivač, no Ljuba Davidović predsjednik stranke - uspjeh u Hrvatskoj među srpskim stanovništvom i u Dalmaciji (strah od Talijana) - Hinko Krizman, Ivan Ribar, Grga Tuškan, Većeslav Vilder - radikali - Narodna radikalna stranka - Nikola Pašić (do smrti 1926.) i Stojan Protić (prvi predsjednik vlade) - unitarizam i centralizam - srbijanska prijeratna stranka – najveći uspjeh u Baranji (strah od mađarskog iredentizma, doseljenje solunskih dobrovoljaca) - Slovenska ljudska stranka - najveća slovenska stranka - svećenik Anton Korošec - autonomni položaj Slovenije - iskorištavanje hrvatsko-srpskih sukoba - Jugoslavenska muslimanska organizacija - predstavništvo Muslimana - iskorištavanje hrvatsko-srpskih sukoba - autonomija Bosne i Hercegovine – oportunizam u odnosima s Beogradom - Muslimani kao vjerska, a ne nacionalna skupina (definiranje kao Srbi ili Hrvati) - Mehmed Spaho - Džemijet - Makedonija, Kosovo, Sandžak – Albanci i Turci - podrška Vidovdanskom ustavu u zamjenu za ne-diranje turskih veleposjeda tijekom provedbe agrarne reforme - islamski klerikalizam - crnogorske podjele - zelenaši (autonomija unutar Kraljevine SHS ili obnova državnosti – Sekula Drljević) - bjelaši (unitarizam)

4...