Jezici svijeta skripta seminari i predavanja PDF

Preview

Summary

SEMINARIPoredbena lingvistika→ povijesna lingvistika (u tradicionalnom smislu) → u širem smislu bila koja grana lingvistike koja se bavi uspoređivanjem jezika na bilo kojoj jezičnoj razini → grane poredbene lingvistike (grane lingvistike koje se bave usporedbom jezičnih struktura): 1. povijesna (gen...

Description

SEMINARI Poredbena lingvistika → povijesna lingvistika (u tradicionalnom smislu) → u širem smislu bila koja grana lingvistike koja se bavi uspoređivanjem jezika na bilo kojoj jezičnoj razini → grane poredbene lingvistike (grane lingvistike koje se bave usporedbom jezičnih struktura): 1. povijesna (genetska) lingvistika 2. arealna i kontaktna lingvistika 3. tipološka lingvistika (tipologija) → Lingvistika jezične raznolikosti (diversity linguistics) – skupno se odnosi na sve grane lingvistike koje se zanimaju za jezičnu raznolikost svijeta; obuhvaća poredbenu lingvistiku u širem smislu, ali i: – dokumentiranje jezika (engl. language documentation) – terensku lingvistiku (engl. field linguistics) – ekolingvistiku (engl. ecolinguistics) → GLOTONIM – jezik dobiva ime na 2 načina: – endonim (ime koje su mu dali govornici tog jezika) pr. Deutsch – egzonim (ime koje su mu dali strani govornici) pr. German, njemački → problem kolonijalnih glotonima – mnobi jezici imaju kolonijalno ime, ali su nakon toga govornici tog jezika osmislili vlastito ime za njega (pr. Nuu-chah-nulth) → Glotonimi u hrvatskom - nučanult vs. Nuu-chah-nulth -adaptacija glotonima: glotonimi se pravopisno tretiraju kao opisni pridjevi na –ski; pišu se malim slovom; pišu se prilagođeno (hrvatskom abecedom) – ali uvijek ima iznimaka → PORODICA I GRANA - jezičnom porodicom nazivamo skup svih jezika za koje postoji dokaz da su se razvili iz istoga prajezika, tj. da su genetski srodni - 2 jezika su genetski srodna ako su se razvila iz zajedničkog prajezika - genetska srodnost jezika dokazuje se: – sustavnim glasovnim podudarnostima (fonologija) – morfološkim podudarnostima (najbolji dokaz: podudarnost čitavih paradigmi) - unutar porodica nalazimo grane (koje također imaju svoje prajezike) → IZOLIRANI JEZICI - jezici koji nemaju živih srodnih jezika; mogu se smatrati porodicama s jednim članom (npr. baskijski, ainu, burušaski, etrurski itd.) - možda imaju genetske srodnike, ali ne znamo/ne možemo dokazati → neki izolirani jezici jedini su ostatak nekadašnjih porodica, npr. ketski (jenisejska porodica) → najpouzdanije baze podataka o jezicima svijeta su: Ethnologue i Glottolog → Ethnologue - primarno podatci o: postojanju jezika (tzv. ISO kôd), broj govornika, lokacija, dijalekti, srodnost, endonimi, vrlo detaljne karte, postojanje prijevoda Biblije na jeziku i dijalektima, održivost jezika, projekti revitalizacije jezika

→

→

→

→ → → →

→

→

→

- u Ethnologueu nalazimo velik broj jezika i dijalekata za koje nema jasnih dokaza da zaista postoje, već su „prepisani” iz literature → tzv. spurious language SIL International - kršćanska organizacija – ciljevi: dokumentiranje i razvoj slabije poznatih jezika, prijevod Biblije, pomoć manjinskim jezičnim zajednicama, širenje pismenosti i svijesti o važnosti jezika ISO 639-3 kôd - sustav jedinstvenih troslovnih oznaka za jezike; dodjeljuje ih SIL - npr. ara (arapski), deu (njemački) itd. - neki od kodova predstavljaju makrojezike, pr. hbs (Serbo-Croatian) Glottolog - bibliografska baza podataka; za svaki jezik dostupna je bogata bibliografija - fokus na slabije opisane i poznate jezike - za svaki jezik se navodi ISO 639-3 kôd ili Glottocode, daje se geografski položaj - puno stroži u navođenju porodica od Ethnologuea Standardne procjene broja jezika u svijetu: Ethnologue: 7,097 problem izumrlih jezika: 233,000 jezika je izumrlo u tijeku ljudske povijesti, poznato nam je 500-njak DIJALEKTI – nestandardni jezični sustavi koji propadaju istom jeziku; na njih se često gleda kao na ruralne i manje prihvatljive verzije/varijetete jednog jezika VARIJETET/LEKT – općeniti termin za svaki zaseban oblik nekog jezika: dijalekt, urbani govor, sleng itd. – bolje od termina dijalekt (ruralni, manje prestižni varijeteti) – standardni jezik je samo jedan od varijeteta DIJALEKATSKI KONTINUUM – lanac dijalekata/varijeteta u nekom području čija je specifičnost da se govornici koji žive blizu jedni drugih razumiju, a oni koji žive na većoj udaljenosti jedni od drugih se ne razumiju IDIOM – neutralan termin za bilo koji jezični sustav koji je dovoljno različitih od nekog drugog jezičnog sustava; taj termin upotrebljava se kada želimo izbjeći reći je li neki takav sustav jezik ili ne – izraz koji se koristi kada nismo sigurni je li nešto varijetet, dijalekt ili jezik - pr. romanski idiomi – venetski je romanski idiom (time izbjegavamo jasno izreći je li venetski zaseban jezik ili dijalekt/varijetet talijanskog) Kriteriji za razlikovanje jezika: 1. strukturni kriterij – lingvistički; jezici se razlikuju ako imaju strukturalne razlike u opisu njihova gramatičkog sustava – gramatičke kategorije (pr. Češki – slovački) 2. kriterij međusobne razumljivosti – asimetrična međusobna razumljivost (pr. Nizozemci uglavnom razumiju afrikaans, a govornici afrikaansa teško razumiju nizozemski) 3. vrijednosni kriterij ili kriterij identifikacije govornika – bitan je stav govornika prema vlastitom jeziku 4. genetski kriterij (manje važan) – kada iz povijesti znamo da je neki idiom nastao odvajanjem iz drugog jezika (pr. rusinski se razvio iz slovačkog/ukrajinskog) 5. kriterij standardizacije (manje važan) (pr. danski – jutski)

→ nacionalni jezik vs. službeni jezik - pr. albanski i srpski na Kosovu (oba službeni, albanski nacionalni jezik) - engleski u SAD-u je nacionalni, nije službeni jezik Pismovni sustavi jezika svijeta → PISMO - sustav vizualnih znakova za bilježenje jezika; konvencionalizirano je → PISMOVNI SUSTAVI - razlikuju se s obzirom na to što je predstavljeno znakom: fonem, slog ili morfem → 5 osnovnih tipova pismovnih sustava: (moguće su i kombinacije) –Alfabetski (slovni) sustav (Alphabetic) –Suglasnički sustav (Consonantal) –Silabički (slogovni) sustav (Syllabic) –Alfasilabički sustav ili abugida (Alphasyllabic) –Logografski sustav (Logographic) → ALFABETSKI (SLOVNI) SUSTAV - 1 vizualni znak (grafem, slovo) = 1 fonem/glas - danas dominantan pismovni sustav - potječe od Grka (8. ili 9. st. pr. n. e.) - latinica, armensko pismo, grčko pismo (alfabet) - brojna odstupanja od „1 grafem = 1 fonem”: 1. primjer: ship, ljepota; tzv. složeni grafemi (vs. jednostavni) – kombinacija 2 grafema = 1 fonem 2. primjer: any, class, small; tzv. polivalentni grafemi (vs. monovalentni) – 1 grafem, 3 fonema 3. primjer: see, cent; tzv. ekvivalentni grafemi – isti fonem /s/ se bilježi dvama različitim grafemima: s i c → Alfabetski sustav vs. IPA -IPA = International Phonetic Alphabet /Međunarodna fonetska abeceda -glas [ʒ] piše se u hrvatskom ⟨ž⟩, francuskom ⟨j⟩ ili ⟨g⟩, poljskom ⟨ż⟩, mađarskom ⟨zs⟩, navahu ⟨zh⟩ → sve te grafije mogu se standardizirano znakom [ʒ] → žut [ʒut] → SUGLASNIČKI SUSTAV - slova predstavljaju isključivo suglasnike - pomoćni znakovi: niqqud (hebr.), harakat (arap) - arapsko pismo (pojavljuje se u više jezika; generalno vezan za religiju), hebrejsko pismo (samo za hebrejki jezik koji je izmuro pa je oživljen) → SILABIČKI (SLOGOVNI) SUSTAV - vizualnim znakom predstavlja se slog, odnosno kombinacija konsonanta i vokala: hi, he, ni, ne - 1 znak = 1 slog - takvi su sustavi rijetki

- japanski: pisma hiragana i katakana; indijanski jezik čeroki; afrički jezik vai → ALFASILABIČKI SUSTAV - kombinacija alfabetskog i silabičkog sustava - vizualni znak sastoji se od konsonanta kao osnovnog grafema i vokala kao obaveznog dijakritičkog (razlikovnog) znaka - Alfasilabički sustav u usporedbi s drugim pismovnim sustavima: 1. različito od silabičkog sustava: u alfasilabičkom sustavu vizualni znak može se rastaviti na konsonantsku i vokalsku komponentu 2. različito od konsonantskog sustava (npr.hebrejsko pismo): u alfasilabičkom sustavu vokali se moraju bilježiti – Indosfera (Indija i Jugoistočna Azija): pisma temeljena na pismu devanagari –Etiopija i Eritreja (Rog Afrike): npr. Amharski (nacionalni jezik Etiopije) –sjeverna Kanada (indijanski jezici): recentno osmišljena pisma → alfasilabički sustavi u indijanskim jezicima u Kanadi - alfasilabičko pismo za indijanske jezike u Kanadi – osmišljeno oko 1840. za jezike kri (Cree) i odžibve (Ojibwe); kao inspiracija poslužilo pismo devanagari - danas se ponajprije upotrebljava za zapisivanje jezika kri i jezika inuktitut (eskimskoaleutska porodica) - bolje prilagođeno za zapisivanje ovih jezika, tzv. polisintetski jezici (brže se postiže pismenost) → LOGOGRAFSKI SUSTAV - logogram → vizualni znak predstavlja morfem(leksički ili gramatički) - uvijek postoje i neki znakovi s fonetskom vrijednošću - jedini pismovni sustav koji nije utemeljen na fonetskoj vrijednosti vizualnog znaka - danas isključivo kineski (sinitski) jezici → Mješoviti logografski i slogovni sustav: zapisivanje japanskog jezika - logografska komponenta: kanji –znakovi preuzeti iz kineskog pisma - dva slogovna pisma: –hiragana (za gramatičke nastavke i riječi) –katakana (za strane riječi i posuđenice) → PIKTOGRAM → znak koji „označava doslovce ono što i predstavlja, tj. nacrtani čovjek znači čovjeka, kuća kuću i sl.” → IDEOGRAM → znak koji simbolizira (predstavlja), ali ne reproducira situaciju ili predmet o kojoj prenosi obavijest – apstraktni pojmovi kao ‘ljubav’ itd. → ideogram je slika srca → Piktogrami i ideogrami u suvremenom svijetu: emoji, brojke, prometni znakovi, matematički simboli → LOGOGRAM → ideogram koji se odnosi na točno određenu riječ, a ne na situaciju/predmet – kineski znakovi su logogrami, ali razvili su se od ideograma i piktograma

→ →

→ →

– logogram može biti više (kineski rí ‘sunce’) ili manje shematiziran (staroeg. ‘guska’) iz feničkog pisma nastaju svi moderni alfabeti klinopis – logografsko, kasnije slogovno – determinativi → nadopunjuje ono što piše, o čemu se radi (znak za semantičku kategoriju kojoj pripada riječ zapisana logogramom) egipatsko pismo (hijeroglifi) – logografsko pismo (+ konsonantsko) – neki se logogrami upotrebljavaju kao znakovi za konsonante majansko pismo (Srednja Amerika) – logografsko pismo (logogrami + znakovi za slogove) ; slično japanskom pismu

PREDAVANJA → → → → → →

→ → → → → → → →

cca. 6000 jezika u svijetu (6000 – 7500) – jezici masovno i vrlo brzo izumiru Afrika: cca. 2138 jezika (30 %) Amerike: cca. 1064 jezika (15%) Euroazija: cca. 2258 jezika (36%) Pacifik + Australija: 1313 jezika (19%) Broj jezičnih porodica: - Afrika: 59 (vjerojatno manje od 10) - Australija + Oceanija: 178 - Euroazija: 46 - Sj. Amerika: 82 - J. Amerika: 117 u Europi velik broj izumrlih jezika zbog raznih kultura i država koje su u međuvremenu propale mnoge zemlje imaju samo 1 službeni jezik Papua Nova Gvineja - najveći broj jezika: 820 (svaki jezik ima mali broj govornika) - samo 3 službena jezika Indija – 427 jezika; velik broj službenih jezika i puno govornika svakog jezika Island- samo 1 jezik JAR- 11 službenih jezika Fisman-Poolova hipoteza – broj jezika u državi obrnuto je koreliran s njezinim ekonomskim prosperitetom; može se dokazati da je ovo prividno Nettleova hipoteza – broj jezika je veći u zemljama u blizini Ekvatora (područja s manjim klimatskim oscilacijama i bogatijim ekosferama) – ljudi ne moraju imati poznanike sa udaljenijih područja kako bi preživjelijer su namirnice dostupne čitavu godinu te to omogućuje postojanje manjih i samostalnih komunikacijskih zajednica kroz duga vremenska razdoblja - u siromašnim ekosferama (Sibir, sj. Amerika) ljudi moraju stvarati dalekosežne socijalne mreže i velike komunikacijske zajednice

→ nema korelacije između mnogojezičnosti i „Ginijeva indeksa“- pokazatelj ekonomske nejednakosti u zemlji → odnose među jezicima neke jezične porodice prikazujemo genealoškim stablom → svi se jezici mogu različito mijenjati u raznim područjima → jezične promjene su isprva ograničene na malo područje na kojem se govori neki jezik, a zatim se šire na veći prostor → izoglose – crte na zemljopisnoj karti koje označavaju granicu do koje se proširila neka jezična promjena → svežnjevi/snopovi izoglosa – promjene koje su se valovima proširile do približno istih zemljopisnih ili politički određenih granica → jezici se mijenjaju pravilno – u istoj okolini riječi segmenti (glasovi) se mijenjaju identično i to omogućuje uspostavu glasovne podudarnosti (ono što je glasovno podudarno ne mora biti fonetski slično) → sustavne glasovne podudarnosti – glas x u jeziku X u položaju a odgovara glasu y u jeziku Y u položaju a riječima istog ili sličnog značenja - riječi u latinskom koje počinju na „s“, u grčkom počinju na „h“ proučavajući ovo možemo rekonstruirati praindoeuropski jezik → sustavne glasovne podudarnosti među jezicima same za sebe nisu dovoljan pokazatelj genetske srodnosti jer one postoje i između jezicima koji su bili u intenzivnim međusobnim kontaktima → Meilletov zakon – podudarnosti između glasova koji nisu uopće slični → morfološke podudarnosti – u jezicima neke porodice postoje slični gramatički morfemi koji imaju sličnu ili identičnu funkciju - nekad se protežu na čitave paradigme (morfološke paradigme) koje su zatvorene klase oblika riječi koje izražavaju određene gram. kategorije i tvore se prema određenim pravilima; tj. skupine riječi koje pripadaju istoj gram. kategoriji → podudarnost morfoloških paradigmi također samostalno nije dokaz genetske srodnosti, ali čine dokaz uz glasovne podudarnosti - pr. princip konjugacije sličan je u latinskom, hetitskom i u sanskrtu → AREALNA LINGVISTIKA – svrstava jezike u jezične saveze (aree) i makroaree; proučava obilježja koja jezici dijele uslijed međusobnih kontakata → kada na nekom području ima govornika koji koriste više jezika, oni koriste posuđenice te npr. izgovaraju foneme na jednom jeziku pod utjecajem drugog → dijeljenje obilježja među jezicima → jezični savez – skup jezika za koje vrijedi da se govore na istom ili susjednom području, dijele niz obilježja, ta zajednička obilježja su se proširila zbog intenzivnih jezičnih dodira među jezicima tog saveza → nijedan jezik jezičnog saveza ne mora imati sva obilježja koja definiraju taj jezični savez, ali svaki jezik mora imati barem neka od tih obilježja

→ moguće je da 1 jezik istovremeno sudjeluje u više od jednog jezičnog saveza → pr. balkanski jezični savez: makedonski, bugarski, rumunjski (s arumunjskim i meglenorumunjskim), novogrčki, albanski i srpski torlački dijalekti - nepostojanje infinitiva, postponirani član, udvajanje objekta, spajanje genitiva i dativa... → tonski naglasak - arealno difuzno obliježje koje se lako širi dodirom - pr. hrvatski, slovenski → nisu sva obilježja u arealnoj distribuciji nužno uvjetovana jezičnim dodirom → pokazni morfem – imenica → zamjenica (morfem) ispred imenice: pr hrvatski → zamjenica iza imenice: pr. baskijski → klitike koje izražavaju pokaznost stoje iza imenice: pr. irski → pokazni element može biti iza i ispred imenice – vrlo rijetko → genetski stabilna obilježja – distribucija rijetkih suglasnika (fonologija) - pr. faringalni suglasnici → većina europskih jezika ih nema; distribucija ima genetsko objašnjenje - pr. labio – velarni suglasnici → globalno vrlo rijetki, nema ih u Europi (Supsaharska Afrika) – kategorija roda (sintaktičko obilježje) - većina jezika ima minimalno 2 roda (hrvatski, francuki, albanski...) - nemaju rod: turski, mađarski ... → unutar jedne porodice ili golema količina jezika ima kategoriju roda ili ju gotovo nijedan jezik nema – ako nema kategorije roda, jezici ju teško stječu → dijakronijska stabilnost – kada jezik jednom stekne neka obilježja, postoji mala vjerojatnost da će ta obilježja izgubiti → arealna difuznost – vjerojatnost da će neki jezik preuzeti neko jezično obilježje iz drugoga jezika s kojim je u stalnom i intenzivnom dodiru - dominantni poredak sintaktičkih kategorija u rečenici → jezici ga lako mijenjaju (SOV, VOS, OVS,SVO,OSV) - pr. u hrvatskom je poredak stilski obilježen: najčešći je SVO, a u irskom je glagol u rečenici obavezno na prvom mjestu: VSO → nije sigurno postoji li kriterij kojim bismo izdvojili subjekt u svakom svjetskom jeziku → razine posuđivanja u jezicima: leksička, fonološka, tvorbena, semantička, sintaktička, morfološka → TIPOLOŠKA KLASIFIKACIJA – svjostva ili obilježja na osnovi kojih izdvajamo jezike mogu biti bilo koja jezična svojstva koja smatramo relevantnima - obično tipološke kriterije odabiremo da bismo pomoću njih mogli formulirati neke generalizacije koje nam pomažu da razumijemo zašto neki jezici imaju neka svojstva (najopćenitije generalizacije = tipološke univerzalije koje vrijede za sve jezike)

- Greenbergove implikacijske univerzalije → proučavao raspored osnovnih sintaktičkih elemenata u rečenici JEZICI AFRIKE → prvi ljudi potječu iz Afrike → najveća genetska raznolikost, ali nema puno jezičnih porodica (danas se misli da ih je 10) → 4 autohtone jezične porodice: 1. KHOISANSKI/KOJSANSKI JEZICI 2. NIGERSKO-KORDOFANSKI JEZICI 3. NILOSAHARSKI (NILSKO-SAHARSKI) JEZICI 4. AFRAZIJSKI (AFRO-AZIJSKI) JEZICI → najveći dio jezične raznolikosti u Africi je nestao – ljudi su prestali koristiti jezike zbog ratova ili preuzimanja drugih jezika → KHOISANSKI/KOJSANSKI JEZICI - južna Afrika, JAR, Namibija, Tanzanija - zacijelo nekada bili rasprostranjeniji – jezik khoe je dokaz - specifičnost: klikovi (coktavi suglasnici) → jedino obilježje (tipološko obilježje) koje dijele svi kojsanski jezici te su zato i stavljeni u istu skupinu; prisutnost ovih glasova nije dovoljna za dokazivanje genetske srodnosti jezika - najmanja porodica; malo gramatika i rječnika - spornog podrijetla → stručnjaci vjeruju da se ipak radi o 2-3 porodice - sandave i hadza → Tanzanija; malo zajedničkog sa khoisanskim jezicima; nisu međusobno srodni - khoe → jezik Hotentota – nomadsko stočarstvo - nama → najveći jezik, par stotina tisuća govornika - Bušmani → lovci i sakupljači biljaka i plodova - Hotentote i Bušmane konstantno tjeraju u pustinju → NIGERSKO-KORDOFANSKI JEZICI - najveća porodica u Africi; isprva su se zacijelo govorili negdje u zapadnoj Africi, ali su se raširili na veći dio supsaharske Afrike - postojanje porodice nije sporno, ali je sporna podjela jezika - podjela: 1. kordofanski jezici – uglavnom u Sudanu; vrlo slabo istraženi – tegali, katla, tiro ... 2. mandski jezici – zapadna Afrika: Niger, Mali, Sierra Leone – maninka, mende, kpele, bambara ... – nemaju kategoriju roda 3. zapadnoatlantski – SZ obala Afrike; ogromna skupina – fula (fulbe, peul) → Mauretanija, Mali, Kamerun, Nigerija... – volof → nacionalni jezik Senegala

– diola → Obala Bjelokosti 4. kru jezici – zapad Afrike; Obala Bjelokosti, Liberija, Nigerija – seme, bete, kru, joruba ... 5. dogon – Mali, Niger, supsaharsko područje – ne zna se je li 1 ili više jezika; dijalekatski kontinuum nomadskih stočara 6. gru/voltajski jezici – Burkina Faso, Obala Bjelokosti, Gana; najslabije istraženi – senari, more, kulele ... 7. adamava-ubangi jezici – Centralnoafrička Republika, Kamerun, Kongo – zande, sango, kam ... 8. idžo-defaka jezici – Nigerija – defaka, nembe, kalabari ... 9. jugozapadni središnji – Centralnoafrička Republika, Gana – akanski, eve, buem ... 10. jugoistočno središnji – Nigerija, Kenija, Kongo, Uganda, JAR, Zimbabve – gade, igbo, joruba, loko ... – jezici bantu (bantuski jezici) → pokrivaju najveći dio ekvatorske i južne Afrike; ima ih oko 500; svahili – Tanzanija, Kenija, Uganda ... - glasovi implozivi - nesrazmjer u broju jezika u skupinama, u veličini jezika te u važnosti i kompaktnosti skupina/jezika → NILOSAHARSKI (NILSKO-SAHARSKI) JEZICI - nije sigurno je li ovo 1 porodica ili više njih; skupina jezika koje nije bilo moguće svrstati u jednu od 3 preostale jasno definirane skupine jezika - mnogi lingvisti misle da su nilosaharski jezici nekoć pokrivali veći dio Afrike, ali su ih potisnuli nigersko-kordofanski jezici - istočna i središnja Afrika; Kenija, Etiopija, Centralnoafrička Republika - vrlo velika raznolikost jezika; nemaju tipološki jedinstvene i zajedničke karakteristike - songhai/songajski → najzapadniji nilosaharski jezik; danas govornici od Malija do Nigerije; nekoć jezik države Songhai oko grada Tumbuktua; neki smatraju da je kreolski - nubijski jezici → Sudan - Egipt; stara pismenost – cijeli niz rukopisa; kršćanski tekstovi; koptsko pismo - masajski → Kenija, Tanzanija - nuerski → Etiopija, južni Sudan - dinka → južni Sudan - kanuri → Nigerija - luo → Kenija → AFRAZIJSKI (AFRO-AZIJSKI) JEZICI - izuzetno vremenski ...